Kampanja “Za svako novo srce”, koju provodi Westminster fondacija za demokratiju (WFD) uz podršku Vlade Ujedinjenog Kraljevstva, objavila je prvu jedinstvenu bazu podataka o izdvajanjima lokalnih zajednica za rodilje i djecu u Bosni i Hercegovini.
Ova baza prvi put na jednom mjestu pokazuje kako općine i gradovi u oba entiteta planiraju i isplaćuju podršku obiteljima, otkrivajući značajne razlike u pristupima i iznosima.
U Federaciji BiH, od 77 općina i gradova, njih 71 (92,2 posto) izdvaja određena sredstva, dok šest lokalnih zajednica (7,8 posto) uopće ne izdvaja podršku za rodilje i djecu. U Republici Srpskoj, iako su rodiljne naknade centralizirano uređene na entitetskoj razini, analiza 11 gradova i 53 općine pokazuje da mnoge lokalne zajednice dodatno izdvajaju sredstva iz vlastitih proračuna.
– Prvi put javnost ima uvid u stvarne razlike među lokalnim zajednicama. Ova baza podataka je važan alat za građane, zastupnike i donositelje odluka jer jasno pokazuje neujednačenosti koje stvaraju nepravdu među rodiljama, čak i unutar iste županije ili entiteta – priopćili su iz WFD-a.
Detaljan pregled dostupnih informacija na stranici www.zasvakonovosrce.ba potvrđuje postojanje nejednakosti u oblasti naknada i podrške za rodilje i djecu u općinama i gradovima FBiH. U određenim situacijama nejednakost postoji čak i unutar iste lokalne zajednice.
Razlike se najčešće ogledaju u manjim iznosima za zaposlene u odnosu na nezaposlene rodilje, što je slučaj u jedanaest lokalnih zajednica. U pet lokalnih zajednica izdvaja se podrška za obitelji s troje i više djece, ali ne i za one sa jednim ili dvoje djece. Većina naknada je jednokratna, dok tek pet lokalnih zajednica predviđa višemjesečne naknade. Neke lokalne zajednice imaju i simbolične naknade za rođenje djeteta na poseban datum.
Analiza izdvajanja za rodilje i djecu te novorođenčad u 64 lokalne zajednice u Republici Srpskoj pokazuje da samo dvije općine imaju proračunska izdvajanja i za rodilje i za novorođenčad. Šesnaest općina/gradova nije predvidjelo nikakvu naknadu za rodilje, dok samo deset općina ima naknadu za novorođenčad.
Čak pet općina i jedan grad nemaju predviđene nikakve jednokratne ili višemjesečne naknade za rodilje, djecu i novorođenčad.
Većina naknada je jednokratna, dok tek deset općina izdvaja i mjesečne naknade za višečlane obitelji ili nezaposlene majke.
Kampanja “Za svako novo srce” je pokrenuta 2024. godine s ciljem ujednačavanja naknada za porodiljni dopust u FBiH i uklanjanja diskriminacije na osnovu mjesta prebivališta ili radnog statusa rodilje.
– U Federaciji BiH dodatnu nejednakost stvara decentraliziran sustav u kojem kantoni samostalno uređuju rodiljne naknade. Razlike među županijama su zbog toga osobito izražene – npr. iznosi naknada za nezaposlene prodilje u FBiH kreću se od 400 KM do preko 1.300 KM. Za usporedbu, u Republici Srpskoj, gdje je sustav centraliziran, trenutni iznos materinskog dodatka za nezaposlene rodilje iznosi 406 KM bez obzira na prebivalište. Lokalna izdvajanja dodatno produbljuju razlike a ove analize jasno ukazuju na potrebu za hitnom centralizacijom i donošenjem jedinstvenih pravila koja bi ublažila nejednakosti i uklonila postojeće razlike naročito u FBiH – poručuju iz WFD-a.
Kroz suradnju sa županijskim zastupnicama, pravnim ekspertima i analitičarima do sada su održane radionice i pripremljene publikacije sa konkretnim preporukama za unapređenje sustava u Federaciji BiH.
Zastupnice i stručnjaci okupljeni oko inicijative u FBiH predlažu da: zaposlene rodilje imaju pravo na naknadu u visini od najmanje 66 posto prethodne plaće (dvije trećine), u skladu s Konvencijom o zaštiti materinstva br. 183 i pripadajućom Preporukom Međunarodne organizacije rada. Ova naknada ne smije biti niža od minimalne plaće u Federaciji BiH. Pravo bi bilo integrirano u sustav radnog odnosa i socijalnog osiguranja, a financiranje bi se vršilo na županijskoj razini. Predlažu da nezaposlene rodilje dobiju jedinstvenu naknadu u visini minimalne plaće u FBiH, koja bi se financirala sa federalne razine.
Na ovaj način bi se smanjile velike razlike među župšanijama i osigurala jednaka prava svim ženama, bez obzira na mjesto prebivališta. Trenutno i zaposlene i nezaposlene rodilje u FBiH prava ostvaruju kroz socijalnu zaštitu. Izmjenama bi zaposlene majke primale rodiljnu naknadu kao pravo iz radnog odnosa, dok bi nezaposlene nastavile dobivati podršku kroz socijalnu zaštitu. Time bi žene u radnom odnosu uživale pravo koje proizlazi iz njihovog zaposlenja i uplaćenih doprinosa.
