Problem pasa lutalica u Bosni i Hercegovini već desetljećima izaziva rasprave, no rješenje još nije pronađeno.
Dok lokalne vlasti pokušavaju pronaći dugoročan model, mnoge zemlje u svijetu pokazale su da je moguće smanjiti broj napuštenih životinja bez okrutnih metoda, ako postoji jasan plan, zakonska regulativa i odgovornost građana.
Najrašireniji i najuspješniji pristup u svijetu poznat je pod nazivom CNR – Catch, Neuter, Return (uhvati, steriliziraj, vrati). U tom sustavu psi se hvataju, steriliziraju i cijepe, a potom vraćaju na mjesto gdje su pronađeni, osim ako to nije sigurno područje. Ovakav način već godinama primjenjuju Indija, Turska, Rumunjska i Srbija, gdje su rezultati vidljivi: smanjen je broj ugriza, agresivnih sukoba i pojava bjesnoće. Stručnjaci ga smatraju najhumanijim i najučinkovitijim modelom kontrole populacije, piše N1.
Udomljavanje i edukacija kao ključ uspjeha
Europske zemlje, poput Njemačke i Nizozemske, problem su riješile sustavnim pristupom. U Njemačkoj djeluje više od 600 azila koji godišnje udomljuju desetke tisuća pasa, dok je Nizozemska postala prva zemlja na svijetu bez pasa lutalica.
Tajna njihova uspjeha leži u kombinaciji besplatnih sterilizacija, velikih kampanja za udomljavanje i stroge zakonske regulative. U Nizozemskoj je napuštanje životinje kazneno djelo, a u zemljama poput Švedske i Norveške uvedena je obvezna registracija pasa te edukacija djece u školama o odgovornom vlasništvu.
Rezultati su impresivni – skloništa u tim državama danas služe samo za privremenu njegu izgubljenih ljubimaca.
Bosna i Hercegovina ima potencijal, ali nedostaje strategija
U Bosni i Hercegovini postoje pozitivni primjeri. Fondacija Dogs Trust BiH, brojni lokalni azili i volonteri već godinama rade na sterilizaciji, edukaciji i zbrinjavanju pasa. Međutim, bez jedinstvene državne strategije i dosljedne provedbe zakona, rezultati će i dalje biti ograničeni.
Stručnjaci upozoravaju da je uspjeh moguć samo kombinacijom više mjera: sterilizacije, edukacije građana, zakonske odgovornosti vlasnika i promicanja kulture udomljavanja. To, kažu, nije samo pitanje humanosti nego i javne sigurnosti te zdravlja zajednice.
