Šume u okolici Banje Luke kriju nekoliko komercijalnih vrsta tartufa, a njihovo pronalaženje zahtijeva posebno obučene pse, iskustvo i poznavanje prirodnih staništa.
Iako je zbog dugoga i sušnoga ljeta ovogodišnja jesen znatno siromašnija gljivama nego prethodnih godina, šume u okolici Banje Luke kriju i jednu od najcjenjenijih gastronomskih delicija – tartufe. Na ovim prostorima do sada je zabilježeno od 12 do 13 vrsta tartufa, od kojih je sedam do osam komercijalno iskoristivo. Njihovo pronalaženje zahtijeva znanje, iskustvo i pomoć posebno obučenih pasa.
Gljivarska sezona
Da tartufi nisu rezervirani samo za poznata europska nalazišta, već godinama dokazuje Miodrag Vuković iz Krupe na Vrbasu, poznat kao Vuk Tartufi, koji je predsjednik Ekološko-gljivarske udruge „Tartuf” iz Banje Luke. Vuković ističe da je gljivarska sezona ove godine dobro počela, ali su visoke temperature tijekom kolovoza i rujna utjecale na kasniji rast i plodonošenje gljiva. – Ova godina je u prvom dijelu jako dobro krenula što se tiče gljiva. Međutim, kolovoz nam je obrao sve što je trebalo plodonositi u rujnu i listopadu. Tako da sada plaćamo ceh visokih temperatura – kaže Vuković, prenosi RTRS. Dodaje da se gljivari nadaju povoljnijim vremenskim uvjetima i novom valu plodonošenja, posebno kada je riječ o vrganjima. Za razliku od gljiva koje rastu iznad zemlje, tartufi se razvijaju ispod njezine površine, zbog čega ih je bez posebno obučenih pasa gotovo nemoguće pronaći. Psi svojim izuzetno razvijenim njuhom prepoznaju specifičan miris zreloga tartufa i označavaju mjesto na kojemu se nalazi, nakon čega ga gljivari pažljivo vade iz zemlje.
U potrazi za ovim podzemnim blagom Vukoviću se pridružio i glumac Duško Mazalica, koji tartufarenje doživljava kao hobi i način provođenja vremena u prirodi. Njegov vjerni pratitelj je Koko, pas pasmine lagotto romagnolo, poznate po iznimnom njuhu i sposobnosti pronalaženja tartufa. Mazalica kaže da je za njega ova aktivnost prije svega rekreacija i uživanje te da mu je ponekad dovoljno da tijekom jednoga izlaska pronađe od 100 do 300 grama tartufa za vlastite potrebe.
Cijene na našem tržištu
– To su za mene neprocjenjivi trenuci. Provedete vrijeme sa psom u prirodi, uživate, a usput pronađete i nešto što vam je zanimljivo – ističe Mazalica. Prema podatcima domaćih tartufara, kilogram crnoga tartufa u BiH može stajati do 1.200 KM, dok cijena bijeloga može dostići i 4.000 KM. Zabilježeni su i rasponi cijena od 400 do 8.000 KM po kilogramu, ovisno o vrsti i kvaliteti. U susjednoj Srbiji crni tartufi spominju se po cijeni od oko 50 eura po kilogramu, odnosno približno 100 KM, dok bijeli dostižu cijene od 2.000 do 2.500 eura po kilogramu, što odgovara iznosu od približno 4.000 do 5.000 KM. Maloprodajne cijene mogu biti znatno više. U Hrvatskoj se crni ljetni tartufi prodaju po cijeni od oko 200 eura po kilogramu, odnosno približno 400 KM, dok bijeli tartufi tijekom ovogodišnje sezone na pojedinim sajmovima dostižu čak 5.000 eura po kilogramu, odnosno oko 10.000 KM.
