Broj pilota iz Bosne i Hercegovine, koji lete na komercijalnim letovima, jako je mali. Nedostatak domaće aviokompanije, razlog je što u cijeloj državi imamo svega 15 do 20 pilota.
Školovanje za pilota, može koštati i više od stotinu tisuća eura. Međutim, iako su troškovi školovanja i obuke vrlo visoki, plaće pilota u regiji i dalje nisu ni blizu kakve imaju piloti aviokompanija u zapadnoeuropskim zemljama. Iako piloti, mogu zarađivati znatno više, nego većina ljudi, njihove plaće su i dalje manje u usporedbi s njihovim kolegama u inozemstvu.
Broj pilota iz Bosne i Hercegovine, koji lete na komercijalnim letovima, jako je mali. Nedostatak domaće aviokompanije, razlog je što u cijeloj državi imamo svega 15 do 20 pilota.
– Mi nemamo pilota, jer sve što smo imali koje smo odškolovali u BH Airlines-u je nažalost s nestajanjem kompanije, napustilo zemlju. Oni lete po cijelom svijetu i svi pitaju hoće li biti jednog dana prostora da se vrate kući, kaže za BHRT kapetan i instruktor “Electra Airwaysa” Amir Baralić.
Cijene pilotskih licenci nisu male. Stoga, poziv za pilota, čak i za ulazne licence, zahtijeva mnogo odricanja.
– Licence za jedrilicu su najjeftinije i najčešće ljudi kreću od njih. Kreću se oko 2000 eura, to je od početka obuke do samog kraja. Svaki aeroklub ima svog instruktora letenja i ljudi najčešće krenu s jedrilicama, kako bi dobili osjećaj kako izgleda vožnja aviona, kaže član i instruktor letenja “Aerokluba Bihać” Aladin Mujagić.
Licence za komercijalnog pilota koštaju nešto više.
– To otprilike u europskim razmjerama košta oko 100 tisuća eura, navodi Baralić.
Iako se svugdje polaže istih 14 testova za pilote, bh. licence nisu kompatibilne s licencama u EU. Tko se odluči postati pilot, najisplativije je polagati u zemljama Europske unije.
– Tko se želi ozbiljno i profesionalno baviti, najbolje je ići u zemlje EU, zato što dobivaju njihove licence, odnosno prođu regulativu EU licenci. Kasnimo za posljednjim aktima jer se u EU automatski usvajaju, pojasnio je Mujagić.
Nepostojanje domaće aviokompanije opravdava mali broj pilota u Bosni i Hercegovini. No, koji su razlozi nepostojanja domaće aviokompanije?
– U srednjoj školi i na fakultetu postoji smjer zrakoplovni tehničar. Puno državnih segmenata i mladih kadrova, koji ne bi otišli iz zemlje, koji bi tu ostali, se vezalo za BH Airlines, bila je i Fly Bosnia, ni za nju se nije imalo razumijevanja, kaže Baralić.
Bosanskohercegovački piloti su primorani letjeti za strane aviokompanije, iako bi neki voljeli letjeti za domaće. Zato je neizvjesno hoće li se u narednom periodu broj pilota povećavati.
