Hrvatska i njezina diplomacija puno su pomogle Bosni i Hercegovini na europskom putu, ocijenio je ministar vanjskih poslova BiH Elmedin Konaković.
On je u intervjuu za sarajevski “Dnevni avaz” kazao kako je odnos državnog vrha Hrvatske prema BiH “vrlo korektan” unatoč postojanju otvorenih pitanja, a posebice je zadovoljan zbog načina na koji Hrvatska podupire europski put BiH.
“Rekao sam sve što sam imao reći hrvatskim vlastima, vodstvu i narodu o veličanju ratnih zločina, o našoj imovini koju nam trebaju vratiti, o granicama koje još uvijek nismo definirali i tim nekim problema na moru koje trebamo riješiti ali istodobno svjedočim da je hrvatska diplomacija učinila jako puno za Bosnu i Hercegovinu u europskim integracijama”, kazao je šef bosanskohercegovačke diplomacije koji je i i lider stranke Narod i pravda (NiP), jedne od članica vladajuće koalicije.
Konaković tvrdi da koalicija sada funkcionira znatno bolje nego ranije kada su međustranački odnosi bili opterećeni brojnim sukobima zbog čega je trpio i europski put zemlje jer od ožujka kada je Europsko vijeće odobrilo otvaranje pristupnih pregovora nije bilo nikakvog napretka.
Ovog su tjedna stranački čelnici dogovorili hitno usvajanje dva zakona koji su među preduvjetima za formalno otvaranje pregovora koji bi, kako očekuju, mogli uslijediti u ožujku naredne godine. Europska komisija dala je BiH i novi rok do 4. prosinca za dostavu usuglašenog programa reformi koji bi, ako dobije zeleno svjetlo u Bruxellesu, značio i pristup fondu od šest milijardi eura namijenjenih za potporu projektima kroz Plan rasta za zapadni Balkan. BiH je jedina zemlja regije koja nije obavila taj posao.
Konaković se nada rješenju kroz ublažavanje kriterija što ih je Europska komisija ranije postavila pa bi se neke od reformi provodile “u hodu” odnosno paralelno s pregovaračkim procesom kako se budu otvarali klasteri. Tako bi se bar privremeno riješio problem nastao jer u Republici Srpskoj odbijaju ispuniti zahtjev iz Bruxellesa za hitnom popunom Ustavnog suda BiH sucima koji se biraju iz tog entiteta a nema suglasnosti ni o sjedištu prizivnog odjela Suda BiH.
“Ekonomski dio (programa reformi) mora ostati, naravno, u dijelu reformi koje su vezane za Plan rasta, ali ovaj, možemo ga zvati, politički ili ovaj pravosudni bi se mogao premjestiti u dio implementacije koji se tiče konačnog europskog puta”, pojasnio je Konaković kako bi mogao izgledati novi pristup Europske komisije BiH.
