Predsjedateljica Vijeća ministara BiH Borjana Krišto razgovarala je danas u Ateni s predsjednikom Vlade Grčke Kyriakosom Mitsotakisom o jačanju bilateralne suradnje i reformama BiH u procesu pridruživanja Europskoj uniji (EU).
Sastanak je održan uoči neformalnog sastanka lidera regije i zemalja EU-a u Ateni na kojem će večeras sudjelovati predsjedateljica Vijeća ministara BiH na poziv predsjednika Vlade Grčke Kyriakosa Mitsotakisa.
Predsjedateljica Krišto je zahvalila premijeru Mitsotakisu na snažnoj potpori koju pruža Bosni i Hercegovini na njezinom europskom putu. Dodala je da su Bosna i Hercegovina i Grčka prijateljske zemlje bez otvorenih pitanja i pozvala grčkog premijera Mitsotakisa na dodatno jačanje ekonomske suradnje u obostranom interesu.
Tijekom sastanka predsjedateljica Krišto je naglasila kako Bosna i Hercegovina nedvojbeno pripada europskom civilizacijskom krugu te da će u idućem razdoblju to i dokazati. Dodala je kako su prioriteti i fokus rada novog Vijeća ministara BiH, kao i svih institucija BiH, u razdoblju koje je pred nama usmjereni na ispunjenje 8+1 uvjeta, odnosno 14 ključnih prioriteta iz Mišljenja Europske komisije.
Govoreći o radu aktualnog saziva Vijeća ministara BiH koje je u proteklih osam mjeseci pokrenulo reformsku agendu, koja bi trebale biti intenzivirana u ovom i idućem mjesecu, predsjedateljica Krišto je naglasila važnost reformi ne samo za perspektivu naše države unutar Europske unije nego i za stabilnost i sigurnost BiH te cjelokupne regije.
Naglašena je važnost što žurnijeg otvaranja pregovaračkog procesa, a najkasnije do kraja 2023. godine, Bosne i Hercegovine s Europskom unijom u korist sigurnosti, stabilnosti te jačanja demokracije i vladavine prava.
Krišto je ponovila neupitnu usklađenost Bosne i Hercegovine sa Zajedničkom vanjskom i sigurnosnom politikom Europske unije, tim prije što je kao potpisnica Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju (SSP) dužna svoju vanjsku politiku uskladiti s EU-om. Naglasila je kako cijela regija, uključujući i Bosnu i Hercegovinu, osjeća posljedice ruske agresije u Ukrajini. Izrazila je zabrinutost uslijed humanitarnih posljedice po civilno stanovništvo u Ukrajini i dodala kako Bosna i Hercegovina u tom smislu dijeli stvarnu sigurnosnu, političku i gospodarsku zabrinutost i sa zemljama Europske unije, ali i šire, na globalnoj razini, stoji u priopćenju.