Broj transplantacija u Bosni i Hercegovini i dalje je jako mali, posebno kada je u pitanju doniranje organa od preminulog donora. Razlog je to što su liste čekanja sve duže, a velik broj oboljelih na njih se ni ne prijavljuje jer su izgubili svaku nadu da bi mogli dobiti novi organ koji bi im spasio život, piše Večernji list BiH.
Još lošije nego prije
Rješenje za Bosnu i Hercegovinu je u pristupu Eurotransplantu, međutim, za to je potrebno ispuniti određene uvjete, na čemu u posljednje vrijeme kontinuirano radi Ministarstvo civilnih poslova BiH. Prema godišnjem izvješću Eurotransplanta, čiju mrežu čine Austrija, Belgija, Hrvatska, Njemačka, Mađarska, Luksemburg, Nizozemska i Slovenija, u 2024. godini transplantirano je više od 7000 organa, uz kontinuiran rast broja donora i uspješnih transplantacija. Velikodušnošću preminulih donora presađena su 3223 bubrega, 1741 jetra, 1336 pluća, 698 srca, 155 gušterača i sedam crijeva. Uz DBD donore (donori nakon potvrđene moždane smrti), sve veći doprinos daju i tzv. DCD donori, odnosno osobe koje daruju organe nakon prestanka rada srca.
Kako su naveli iz Ministarstva civilnih poslova BiH, samo u 2024. godini bilo ih je 449, a najviše u Austriji, Belgiji i Nizozemskoj. S druge strane, prema podacima Udruge dijaliziranih i transplantiranih bolesnika u FBiH, prošle godine ukupno je urađeno 36 transplantacija, i to po jedno presađivanje jetre i srca, osam rožnice te 14 transplantacija bubrega sa živog i 12 od preminulog donora. Ove godine situacija je znatno lošija te je, prema dostupnim podacima, od početka 2025. godine urađeno 13 transplantacija, i to u Univerzitetskom kliničkom centru Tuzla tri, od čega samo jedna sa živog donora. U Kliničkom centru Univerziteta u Sarajevu (KCUS) izvršeno je deset presađivanja organa.
Tomislav Žuljević, predsjednik Udruge dijaliziranih i transplantiranih bolesnika FBiH, u nedavnoj je izjavi za medije ponovio kako je nedostatak kadaveričnih transplantacija veliki problem. – Kadaverične transplantacije veliki su problem i to smo rekli i Centru za transplantacijsku medicinu, Federalnom ministarstvu zdravstva, savjetniku ministra Nediljka Rimca, da se to mora rješavati s ravnateljima kliničkih centara. Također, transplant-koordinatori moraju se educirati i motivirati da svoj posao rade bolje kao bismo se pomaknuli s mrtve točke kada je riječ o kadaveričnim transplantacijama.
Eurotransplant i članstvo
Totalno smo zakazali i mislim da je ovo jedna od najlošijih godina poslije pandemije koronavirusa kada je riječ o transplantaciji organa s preminulih osoba – zaključio je Žuljević. A upravo bi kadaverične transplantacije mogle biti ključ priključivanja Eurotransplantu, odnosno kako bi došlo do povećanja broja presađenih organa. Naime, da bi neka zemlja postala članica ove mreže, treba imati 10 donora na milijun stanovnika. Prema tom izračunu, BiH bi trebala godišnje obaviti oko 60 transplantacija. Kako su naveli iz Ministarstva civilnih poslova, BiH je u protekloj godini napravila važan iskorak prema pridruživanju Eurotransplantu.
Ministarstvo civilnih poslova BiH, uz potporu nadležnih entitetskih ministarstava zdravstva, uputilo je pismo namjere Eurotransplantu, čime je nakon gotovo 14 godina zastoja ponovno pokrenut proces pristupanja, a BiH je prvi put sudjelovala na godišnjoj skupštini Eurotransplanta, gdje je i službeno predstavljena kao potencijalna članica. U okviru tehničke pomoći Europske komisije Ministarstvo civilnih poslova BiH pokrenulo je dva TAIEX instrumenta tehničke pomoći Europske komisije, a upućen je i zahtjev za treći. Obje stručne misije jasno su naglasile da BiH raspolaže medicinskim znanjem i timovima, ali da je nužno uspostaviti sustavan, koordiniran i održiv pristup, osobito u razvoju kadaveričnih transplantacija. – Put do punopravnog članstva u Eurotransplantu je dug, a ispunjavanje preduvjeta za članstvo koje je postavio Eurotransplant iznimno je zahtjevan proces, no u potpunosti ovisi o nama. Transplantacijska medicina jedina je grana medicine čiji razvoj uistinu ovisi o svima nama, o našoj svijesti, solidarnosti i spremnosti da darujemo život drugima – zaključili su iz ovog ministarstva.
