Dvodnevno zasjedanje Upravnog odbora Vijeća za provedbu mira (PIC) stiglo je do završne i najosjetljivije faze u kojoj se odluka o nasljedniku Christiana Schmidta, odnosno izbora visokog predstavnika pokazala mnogo složenijom od pukog kadrovskog pitanja.
Danas bi trebala ‘pasti’ odluka o izboru novog visokog predstavnika na sigurno jednoj od najdramatičnijih sjednica UO PIC- a od njegovog osnivanja 1996. godine do danas.
Bit će ovo sigurno dug dan za suprotstavljene strane u PIC-u i u poslijepodnevnim satima bi trebalo biti poznato je li BiH dobila novog visokog predstavnika ili će se na njegov izbor još čekati.
Prema informacijama Raporta iz diplomatskih izvora, ni sinoćnji krug konsultacija između međunarodnih aktera nije donio dogovor o tome ko će od dvojice kandidata koji su se izdvojili kao najozbiljniji pretendenti biti izabran za šefa OHR-a.
Sporenja i oko prirode budućeg mandata OHR-a
Kao što je javnosti već poznato, riječ je o italijanskom diplomati Antoniju Zanardiju Landiju, kojeg snažno podržavaju Sjedinjene Američke Države, te francuskom kandidatu Reneu Troccazu, iza kojeg stoji većina vodećih članica Europske unije.
Washington i dalje insistira da je Landi najbolje rješenje za poziciju visokog predstavnika, dok Francuska, Njemačka i Velika Britanija ostaju čvrsto opredijeljene za Troccaza. Ipak, iza spora o imenima krije se mnogo dublje neslaganje o budućoj ulozi OHR-a i karakteru međunarodnog angažmana u BiH.
Prema izvorima bliskim europskim diplomatama u Sarajevu, iza zatvorenih vrata već danima traje intenzivan diplomatski sukob različitih struja unutar zapadnog bloka. U središtu tog spora nije samo pitanje kadrovskog rješenja, već i budući mandat i obim ovlasti OHR-a.
Sve je izraženije, kažu Raportovi izvori da SAD zagovaraju, ne postupno smanjenje bonskih ovlasti, nego njihovo potpuno ograničavanje i ukidanje i veće oslanjanje na domaće institucije i političke aktere.
Nasuprot tome, veći dio europskih država smatra da BiH još nije dostigla dovoljan nivo stabilnosti te upozorava da bi slabljenje OHR-a moglo otvoriti prostor za nove blokade i krize.
Ukoliko na kraju zasjedanja bude postignut dogovor i usaglašen jedinstven stav svih članica PIC-a, to bi značilo očuvanje dosadašnjeg modela međunarodnog upravljanja u BiH uz jasno definiran mandat novog visokog predstavnika, što bi kratkoročno donijelo političku stabilnost i nastavak kontinuiteta OHR-a.
Najrizičniji scenarij
S druge strane, ako bi došlo do nastavka pregovora bez konačnog rješenja, to bi značilo prolongiranje institucionalne neizvjesnosti i prebacivanje odluke na viši politički nivo zapadnih sila, uz privremeni ostanak Schmidta u tehničkom mandatu.
Najrizičniji scenarij, kažu Raportovi izvori uz ‘ogradu’ da je najmanje i izvjestan je eventualno preglasavanje unutar PIC-a, što bi kažu otvorilo ozbiljnu krizu legitimiteta međunarodnog prisustva u BiH, dodatno produbilo podjele unutar zapadnih saveznika i dalo prostor domaćim političkim akterima, posebno u RS, da osporavaju odluke i autoritet novog visokog predstavnika na terenu.
No, iako još nema suglasnosti o konačnom kandidatu iza kojeg bi stala kompletna međunarodna zajednica svi pregovarači su prema tvrdnjama Raportovih izvora dovoljno glasni u ocjeni da preglasavanje ne bi smjelo biti opcija, a da rješenje nisu ni dugotrajniji ‘produžeci’ u odmjeravanju snaga kroz pregovore iako ni ta opcija nije isključena.
Navodno, svi su stava da bi kompromis i konsenzus bili najbolje rješenje, ali niko ne odstupa od svojih stavova, pa bi današnje zasjedanje , kako god završilo moglo imati izuzetno dinamičan tijek.
