Nakon dojava o postavljenim bombama u Sarajevu, Travniku, Vitezu isti scenarij jučer. Meta su Opća bolnica, Univerzitet i Akademija likovnih umjetnosti u Sarajevu, škole i javne ustanove u Zenici.
Osim izazivanja straha, panike i nesigurnog okruženja društva i države, svako postupanje po bilo kojoj dojavi, itekako košta – vremena, ljudstva i tehnike. U sarajevskoj Općoj bolnici nije provedena evakuacija pacijenata i medicinskog osoblja, nego kontradiverzijski pregled.
Nešto ranije, sve osnovne i srednje škole na području Grada Zenica ispražnjene su zbog jučerašnjih prijetnji koje su sa e-mail adrese upućene policiji, pojedinim školama i javnim ustanovama. Kantonalno ministarstvo za obrazovanje, znanost, kulturu i sport naložilo je privremeni prekid redovnog odgojno-obrazovnog procesa, kao i organizaciju nastave na daljinu.
Svaki izlazak na teren košta vremena, ljudstva i tehnike. Da bi imali stručne timove unutar KDZ odjeljenja neophodna su izuzetna planiranja, kadroviranje obuke kao i nabavljanje materijalno tehničke opreme, pojašnjava za N1 univerzitetski profesor, Sandi Dizdarević. Sav taj proces je izuzetno skup jer samo obuka jednog sluzbenika kosta i do nekoliko tisuća KM. Tehnička oprema koja se koristi za detekciju, pronalazak, identifikaciju i demontažu izuzetno je skupa i doseže do nekoliko desetina tisuća maraka.
“Troškovi koji se proizvode kod prijave postavljanja bombi su višestruki i obuhvaćaju, ne samo KDZ preglede, već i angažman velikog broja ovlaštenih službenih osoba u cilju provođenja protokola postupanja s ciljem hitne evakuacije gradana, zatim, angažman stručnjaka i opreme za KDZ; angažman, vrijeme i resurse istražitelja koji će sudjelovati u provođenju istražnih radnji, te troškove obustave rada institucija unutar kojih je prijavljena postavljena bomba”, naveo je Dizdarević.
Teško je napraviti opću konstrukciju cijene angažmana jer je svaka prijava drugačija, zaključuje Dizdarević, ali se procjenjuje da to doseže i nekoliko desetina tisuća KM. Podaci MUP-a KS pokazuju da je do 31.ožujka ove godine izvršeno osam KDZ. Počinitelji, uglavnom, koriste lažne naloge iza kojih stoje tri tipične kategorije.
“To mogu biti maloljetnici, što je vrlo čest slučaj zbog, uglavnom, izbjegavanja nastave. Imamo pojedince koji žele iz nekih sebi poznatih razloga da izazovu paniku i strah u društvenoj zajednici, tzv. trolovi koji svjesno šire paniku i treća grupa, ali rjeđa su organizirani i politički motivirani akteri, ali vrlo rijetko”, rekao je Adnan Pirić sa Fakulteta za kriminalistiku.
Kao jedno od mogućih rješenja Pirić vidi edukaciju, posebno među mladima, kako bi razumjeli koliko je ovo ozbiljan društveni fenomen.
U međuvremenu, problem lažnih dojava prisutan i u regiji. Hitne protivdiverzione preglede provodi i crnogorska policija, nakon dojava da su postavljene ekslozivne naprave u dva tržna centra u Podgorici, jednom u Budvi, te u nekoliko škola u Nikšiću. Zbog istog razloga, tri tržna centra evakuirana su i u Zagrebu.
