Mnogi u Bosni i Hercegovini boluju od bolesti koje uzrokuju kronične bolove i značajno narušavaju kvalitetu života. Ipak, postoje lijekovi koji mogu ublažiti simptome tih bolesti, a među njima su i lijekovi na bazi kanabisa, odnosno medicinski kanabis.
Takvi lijekovi već su legalni u brojnim državama širom svijeta, a krajem prošle godine konačno su legalizirani i u Bosni i Hercegovini.
Teško oboljeli pacijenti dosad su medicinski kanabis mogli nabavljati isključivo na crnom tržištu, i to po visokim cijenama, uz stalni strah od sankcija zbog pokušaja da si olakšaju simptome bolesti. Te je okolnosti glumac Irfan Ribić, kao korisnik medicinskog kanabisa, sažeo riječima: „Bolje ilegalno živ nego legalno mrtav“.
Zastupnik u Zastupničkom domu Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine Saša Magazinović (SDP) bio je najuporniji u parlamentarnom zagovaranju legalizacije medicinskog kanabisa. Tom je prilikom isticao i veliku financijsku korist koju ostvaruju oni koji kanabis prodaju na crnom tržištu.
U izjavi za Klix.ba naglasio je da je sada na nadležnim institucijama da reguliraju uvjete nabave, propisivanja i izdavanja medicinskog kanabisa. Podsjetio je kako se radi o legalizaciji korištenja, a ne o legalizaciji uzgoja i proizvodnje medicinskog kanabisa.
Regulacija korištenja
Bilsena Šahman jedna je od osoba koje se godinama bave ovim pitanjem. Kao predstavnica Komore magistara farmacije Federacije Bosne i Hercegovine još je prije deset godina inicirala legalizaciju medicinskog kanabisa.
Objasnila je što slijedi nakon odluke Vijeća ministara Bosne i Hercegovine da se medicinski kanabis ukloni s popisa zabranjenih supstanci. Prema njezinim riječima, Agencija za lijekove i medicinska sredstva BiH mora donijeti odgovarajuće podzakonske akte, dok će entitetska ministarstva zdravstva morati donijeti pravilnike o uvjetima korištenja medicinskog kanabisa.
Izrazila je očekivanje da Agencija neće registrirati isključivo sintetski kanabis kao gotov lijek, istaknuvši da u BiH ne postoji veći interes za takve preparate, kao i da sintetski kanabis ima brojne nuspojave zbog kojih ga pacijenti nerado koriste.
Govoreći o onome što bi bilo najbolje rješenje za pacijente, Šahman je navela:
„Najbolje bi bilo odrediti liječnike koji će propisivati medicinski kanabis, za koje bolesti i indikacije, u kojim dozama, kao i koje će ljekarne imati pravo na njegovu izradu. Izrada kanabidiolnog ulja i smole vrlo je jednostavna i mogle bi je obavljati kliničke ljekarne, što je predložila i Komora magistara farmacije. Ne bi to trebalo raditi u svakoj ljekarni, ne zbog rizika od zloupotreba u ljekarnama, nego zbog mogućnosti zloupotrebe od strane građana.“
Podsjetila je da trenutačno samo dvije ljekarne mogu izdavati morfijske sirupe, koje je navela kao znatno jače droge od medicinskog kanabisa, kao i flastere protiv bolova. Također je istaknula da je jasno propisano koji liječnici smiju propisivati takve lijekove.
Nije mogla procijeniti kolika će biti cijena medicinskog kanabisa nakon legalizacije, ali smatra da bi najprihvatljivije rješenje bilo da zavodi zdravstvenog osiguranja financiraju njegovu nabavu, kao što to čine s morfijskim sirupima i flasterima protiv bolova. Izrazila je sumnju da će medicinski kanabis biti jeftiniji odmah nakon legalizacije te pojasnila njegovu svrhu.
„Nikada nismo pronašli podatke koji bi pokazali da on liječi bolesti, niti tvrdimo da liječi. Dovoljno je da onkološkom pacijentu ojača imunitet, potakne apetit, ublaži bolove, poboljša san i olakša svakodnevni život. Također pomaže osobama s multiplom sklerozom, prvenstveno u pogledu njihove pokretljivosti. Dakle, riječ je o sredstvu koje poboljšava kvalitetu života“, naglasila je Šahman.
Smatra da bi medicinski kanabis na tržištu BiH bio znatno jeftiniji kada bi se legalizirala i njegova proizvodnja u zemlji. Ipak, očekuje da će za to trebati još vremena, jer se Republika Srpska ranije protivila toj ideji.
Regulacija proizvodnje i uzgoja
Ministrica civilnih poslova Bosne i Hercegovine Dubravka Bošnjak (HDZ) smatra da bi nakon legalizacije korištenja trebalo omogućiti i proizvodnju medicinskog kanabisa.
Govoreći o uzgoju kanabisa u medicinske svrhe, istaknula je da je Ministarstvo sigurnosti BiH nositelj izrade novog zakona koji bi mogao obuhvatiti i to pitanje. Prema njezinim riječima, trenutačno nije poznato kakav će stav zauzeti radna skupina koja priprema zakon, a u kojoj sudjeluju i predstavnici Ministarstva civilnih poslova.
„Kada se 2017. radilo na sličnom zakonu, koji nikada nije usvojen, Republika Srpska nije podržavala uzgoj kanabisa. Nadam se da ćemo uskoro saznati kakva su sada stajališta predstavnika različitih institucija u radnoj skupini“, dodala je.
Bošnjak je naglasila da Ministarstvo civilnih poslova provodi obveze koje je Bosna i Hercegovina preuzela međunarodnim aktima koji se odnose na suzbijanje zloupotrebe narkotika i srodna pitanja, ističući da to godinama nije bio slučaj.
Govoreći o tržištu lijekova na bazi kanabisa, navela je primjer Hrvatske, naglasivši da je hrvatsko tržište u tom segmentu ostalo „prazno“. Istodobno je istaknula da se na tržištu u velikoj mjeri distribuiraju nepsihoaktivna kanabidiolna (CBD) ulja, koja se formalno ne tretiraju kao lijekovi na bazi kanabisa, ali se koriste u zdravstvene svrhe.
Zbog toga smatra da bi Bosna i Hercegovina trebala regulirati i CBD ulja, kao i brojne druge proizvode na bazi CBD-a koji su potrebni pacijentima. Kako je navela, u pojedinim europskim zemljama takvi se proizvodi tretiraju kao dodaci prehrani, hrana ili čak kozmetika.
Zaključno, ministrica Bošnjak istaknula je da je legalizacija korištenja medicinskog kanabisa tek jedan segment šire regulacije proizvoda na bazi kanabisa koji je potrebno urediti.
