Međunarodna zračna luka Sarajevo u svibnju ove godine preuzela je poslove protudiverzijskog pregleda od Granične policije BiH i do sada je pregledano više od 500.000 ručnih prtljaga, od čega je više od 75.000 zahtijevalo dodatni pregled. Ipak, kako navode sa sarajevske zračne luke, nije zabilježen nijedan slučaj koji bi ugrozio sigurnost putnika, osoblja ili letova.
Zračna luka Sarajevo time dokazuje da sigurnost nije stvar statusa, nego principa i sustava te u sigurnosnom kontekstu može parirati mnogim zračnim lukama u Europskoj uniji.
Na temelju informacija dostavljenih Feni, kroz Baggage Handling System (BHS) od početka godine do kraja kolovoza obrađeno je više od 450.000 čekiranih prtljaga, a više od 40.000 ih je upućeno na ručni pregled.
Uklonjeni nedopušteni predmeti
Kao rezultat toga, iz prtljaga je uklonjeno gotovo 10.000 nedopuštenih predmeta, čime se dodatno potvrđuje ozbiljan sigurnosni pristup u svim operacijama.
Ovi podaci također potvrđuju da Zračna luka Sarajevo, iako BiH nije članica EU-a, nije zaprimila niti jednu pritužbu od strane drugih zračnih luka da je prtljag pregledan u Sarajevu bio loše pregledan, čime se potvrđuje najviša razina sigurnosti i kvalitete rada.
– S povećanjem obujma prometa (na kraju ove godine očekuje se više od 2.000.000 putnika), svjesni smo da se povećavaju i potencijalni izazovi. Susrećemo se s različitim situacijama koje u okviru civilnog zrakoplovstva na zračnoj luci, u najvećem broju slučajeva, označavamo kao događaje. U proteklom razdoblju niti jedan od tih događaja nije ugrozio sigurnost zračne luke, a samim time ni sigurnost putnika.
Događaji rješavani učinkovito
Svi ti događaji rješavani su učinkovito, uz punu suradnju i koordinaciju s Jedinicom granične policije i Carinskim uredom. Nismo ih nazvali incidentima jer se najčešće radi o situacijama kada putnici, zbog žurbe, neinformiranosti ili ponekad nemara, dolaze na zračnu luku i u svojoj prtljazi imaju predmete koji se ne mogu unijeti u zrakoplov. Takve predmete oduzimamo, ali putnicima ostavljamo mogućnost preuzimanja, ukoliko predmeti nisu takve prirode da zahtijevaju daljnju podršku Jedinice granične policije – ističu sa Zračne luke.
Za stvarne incidente, koji se mogu označiti kao potencijalna opasnost, Zračna luka ima odgovarajuće planove i spremnost odgovornih službi da smanji rizik i spriječi eventualnu eskalaciju. Zračna luka također nije imuna na lažne prijeteće dojave, ali se sve procjenjuje u hitnom postupku i planskim djelovanjem proglašava bezopasnim. Incidenti su uobičajeno označeni kao „napuštena prtljaga“ ili „prtljaga bez nadzora“, a u svim slučajevima proglašeni su bezopasnima od strane Jedinice granične policije.
– Kada su u pitanju robe, rijetko se susrećemo s pošiljkama koje se mogu klasificirati kao zabranjene ili robom koja se krijumčari preko zračne luke. Vjerujemo da je razlog tomu što pošiljatelji, putem špeditera i drugih subjekata, obično unaprijed budu upoznati s tim što se može, a što se ne može prevoziti zračnim putem – navode sa sarajevske zračne luke.
Sigurnosna oprema
Operater zračne luke, kako dodaju, posjeduje odgovarajuću sigurnosnu opremu i provodi sigurnosni pregled sve robe i pošte namijenjene za izvoz preko zračne luke, što je zasigurno još jedan od razloga zbog kojih se Zračna luka Sarajevo izbjegava kao opcija za potencijalno krijumčarenje.
U smislu vrste procesuirane robe putem Cargo centra J.P. Međunarodna zračna luka Sarajevo, u najvećoj mjeri izvoze se proizvodi farmaceutske, namjenske i autoindustrije, kao i vrijednosne pošiljke komercijalnih banaka te biološke supstance poput uzoraka krvi, matičnih stanica i slično.
Prosječna količina tereta koja se procesuira putem Cargo centra J.P. Međunarodna zračna luka Sarajevo d.o.o. Sarajevo u prethodne tri godine (2022.–2024.) iznosi 2.723 t, od čega 89,3 % (2.443 t) otpada na cargo pošiljke, dok preostalih 10,3 % (280 t) čine poštanske pošiljke, uglavnom javnih poštanskih operatera u FBiH. Prosječna pokrivenost izvoza uvozom u segmentu cargo pošiljki, uključujući i vojne cargo pošiljke, iznosi 31,4 %.
– Spektar uvozne robe je mnogo širi te obuhvaća mnoge komercijalne robe, ali bez dominantnih kategorija. Ipak, među najzastupljenijim robama u uvozu istaknuli bismo uvozne cargo pošiljke koje sadrže telekomunikacijske proizvode, informatičku opremu, farmaceutske proizvode, medicinske instrumente, odnosno opremu i rezervne dijelove za gotovo sve industrijske grane – navode iz Zračne luke Sarajevo.
Zračna luka posjeduje suvremenu sigurnosnu opremu, uključujući metal-detektorska vrata, skener za pregled lica, kao i napredne RTG skenere za pregled prtljage i pošiljki, što omogućava učinkovito otkrivanje eksploziva, oružja i drugih zabranjenih supstanci.
Visoka razina usklađenosti
Unatoč činjenici da BiH još nije članica EU-a, nijedna europska ili svjetska zračna luka nije izdala primjedbu na kvalitetu sigurnosnih pregleda provedenih u Sarajevu, što dodatno potvrđuje visoku razinu usklađenosti s međunarodnim standardima, posebno Aneksom 17 ICAO konvencije.
– Sa stajališta kadrovskog potencijala, operater zračne luke raspolaže odgovarajućim brojem radnika koji, organizirani u timove, provode zahtjevne mjere fizičke zaštite svih dijelova zračnolučkog kompleksa i objekata, uključujući perimetar i ogradu zračne luke. Njihovo oružje su disciplina, budnost i znanje. Operater zračne luke prati i svjetske trendove te u okviru svojih razvojnih planova predviđa kontinuirano osuvremenjivanje sigurnosne opreme – navedeno je Feni iz Međunarodne zračne luke Sarajevo.
