Minimalne plaće u Bosni i Hercegovini mogle bi od 2027. godine biti određivane prema stupnju stručne spreme, umjesto da svi radnici primaju isti iznos bez obzira na obrazovanje. Takav model najavljuje Savez samostalnih sindikata BiH, koji predlaže značajno povećanje najnižih primanja.
Prema prijedlogu Sindikata, radnici sa završenom osnovnom školom imali bi minimalnu plaću od 1.500 KM, zaposleni sa srednjom stručnom spremom 1.700 KM, dok bi za radnike s višom stručnom spremom najniža plaća iznosila 1.800 KM. Za one s visokom stručnom spremom predlaže se 1.900 KM.
Ovakav model predstavljao bi značajan zaokret u odnosu na postojeću praksu u Federaciji BiH, gdje najniža neto plaća iznosi 1.027 KM i jednaka je za sve zaposlene, bez obzira na nivo obrazovanja.
Sindikalni zahtjevi
Predsjednik Saveza samostalnih sindikata BiH Samir Kurtović smatra da sadašnji iznos minimalne plaće ne omogućava radnicima dostojanstven život te da bi se prilikom određivanja najnižih primanja trebalo uzeti u obzir i njihovo obrazovanje.
“Ako bi minimalna plaća bila 1.500 maraka, onda bi to bilo potpuno nešto drugačije. To je za osnovnu školu. Za srednju bi bila 1.700, za višu 1.800, za visoku 1.900 itd. i to je nešto što će Sindikat i predlagati da se riješi na takav način”, poručio je Kurtović.
Slične ambicije ima i Savez sindikata RS-a. Njegov predsjednik Goran Stanković smatra da povećanje plaća ne bi trebalo svesti na manje postotne korekcije, već da bi dugoročni cilj trebao biti dostizanje iznosa od 2.000 KM za što veći broj zaposlenih.
Stanković je ukazao i na najavljena povećanja plaća i mirovina u narednoj godini, koja bi trebala iznositi od 7,5 do osam posto, ali ocjenjuje da su potrebni znatno veći pomaci u primanjima građana.
Koliki je trenutno minimalac u FBiH, a koliki u RS-u?
Za razliku od Federacije BiH, gdje se primjenjuje jedinstven iznos najniže plaće, u Republici Srpskoj minimalna primanja već se razlikuju ovisno od stručne spreme.
Trenutni iznosi minimalnih plaća u RS-u su:
- Nekvalificirani radnici: 1.000 KM
- Radnici sa trogodišnjom srednjom školom: 1.050 KM
- Radnici sa četverogodišnjom srednjom školom: 1.100 KM
- Radnici s višom stručnom spremom: 1.350 KM
- Radnici s visokom stručnom spremom: 1.450 KM
Ukoliko bi prijedlog sindikata bio prihvaćen, minimalna primanja u oba entiteta mogla bi se dodatno približiti. Međutim, takvo povećanje otvorilo bi i pitanje dodatnog financijskog opterećenja poslodavaca.
Poslodavci traže usklađivanje s gospodarskim rastom
Poslodavci ne osporavaju potrebu za povećanjem plaća, ali upozoravaju da se odluke o njihovom rastu moraju temeljiti na stvarnim ekonomskim mogućnostima gospodarstva.
Direktor Unije poslodavaca RS-a Saša Aćić smatra da bi se iznos minimalne plaće trebao utvrđivati uzimajući u obzir očekivanu inflaciju i rast bruto domaćeg proizvoda. Prema njegovoj procjeni, takav pristup vodio bi povećanju od nekoliko postotaka, što je praksa u brojnim europskim zemljama.
Ni minimalna ni prosječna plaća ne pokrivaju troškove života
Koliko je povećanje primanja važno za radnike pokazuje i odnos plaća prema svakodnevnim troškovima. Minimalna plaća pokriva tek nešto više od trećine sindikalne potrošačke korpe za četveročlanu obitelj, dok ni minimalna primanja zaposlenih s visokom stručnom spremom ne dosežu polovinu potrebnog iznosa.
Prema sindikalnim pokazateljima, za pokrivanje osnovnih potreba četveročlane obitelji potrebne su najmanje tri minimalne plaće, piše BHRT.
Ekonomski stručnjaci, osim povećanja plaća, ukazuju i na neophodnost reforme poreznog sustava. Ekonomski analitičar Zoran Pavlović smatra da bi smanjenje doprinosa za mirovinsko i zdravstveno osiguranje moglo otvoriti prostor za veći rast neto primanja.
Slično stajalište ima i Igor Gavran, koji naglašava da su potrebni fiskalna reforma, smanjenje opterećenja poslodavaca i efikasnije mjere za kontrolu inflacije. U suprotnom, upozorava se, rast plaća mogao bi biti poništen novim poskupljenjima.
Iako su sindikati već izašli s konkretnim prijedlozima, konačna odluka o minimalnim plaćama za 2027. godinu još nije donesena. O iznosima će razgovarati predstavnici sindikata, poslodavaca i nadležnih institucija.
Za radnike ostaje najvažnije pitanje hoće li najavljena promjena donijeti stvarno povećanje životnog standarda ili će rast cijena ponovo umanjiti korist od većih primanja.
