Predsjednik Matice hrvatske Miro Gavran dao je intervju za HRT. Ugledni književnik u posljednje se vrijeme u medijima neslužbeno spominje i kao nestranački kandidat HDZ-a na izborima za predsjednika Republike. S njim je razgovarala novinarka Zrinka Grancarić.
● Živimo u jednom modernom suvremenom dobu s puno globalnog utjecaja, naročito anglizama, zahvaljujući suvremenim tehnologijama. Koliko je teško i izazovno očuvati standardni hrvatski jezik u takvim uvjetima?
– To je zahtjevno čak i velikim nacijama kao što je Francuska, kao što je Španjolska, koji su puno prije nas donijeli zakone o svome jeziku i koji su shvatili da u vrijeme globalizacije i oni moraju skrbiti o svom jeziku na jedan ozbiljan, odmjeren način i sustavan. Tako da mi je beskrajno drago i svi smo mi u Matici Hrvatskoj sretni što smo uspjeli doći do ovog zakona o hrvatskom jeziku koji jamči institucionalnu skrb za hrvatski jezik.
● Bilo je puno kritičara u vrijeme rasprave o zakonu o jeziku, pa i onih koji su kazali da je zakon nepotreban, da zakon nema sankcije, kako će to funkcionirati. Što mislite, što ćemo postići sa zakonom? Što očekujete?
– Zakon će sigurno donijeti puno dobroga svima onima kojima je stalo do hrvatskog jezika. Sankcije i nekakvi inspektorati bi bili kontraproduktivni. Ja mislim da taj zakon može na edukativnom planu puno dobroga učiniti. On se odnosi samo jedno – na javno i službeno priopćavanje. Uopće se ne odnosi na književno stvaralaštvo, dakle mi pisci ćemo pisati kako smo i dosad pisali. Ljudi će privatno govoriti onako kako se njima sviđa, doma, njegovati svoje idiome. Zakon se naravno oslanja na onu zlatnu formulu hrvatskog jezika: ča kaj, što. I naravno da postoje drugi načini kako se može on implementirati na sustavan način, a to je naravno kroz obrazovni sustav, preko trgovačkog suda.
● Je li hrvatski jezik dovoljno prisutan u sustavu obrazovanja?
– Pa uvijek može više. Mi se, svi koji se bavimo književnošću, zauzimamo zato da bude što više satova književnosti, ali ne samo zato da ljudi bolje nauče nešto o književnosti ili povijesti književnosti u Hrvatskoj i svijetu, nego zaista u svim profesijama ljudima dobro dođe, moći se dobro izražavati, dobar tekst napisati. Čujte, i liječnik mora napisati izvješće o onome što je, kakva je situacija s pacijentom. Čak i policijski pozornik, kad se nešto dogodi, mora to opisati.
● Mislite da se to može poboljšati institucionalno ili kako?
– Može se svakako ako se pojača broj satova književnosti i hrvatskog jezika u školama. I to se nekako pokazalo da je to čak dobro i za prirodoslovne profesije da imaju ljude koji s lakoćom izražavaju svoje misli i osjećaje.
● Temeljem zakona vrlo skoro osnovat će se vijeće za hrvatski jezik. Ono bi trebalo pak donijeti nacionalni plan hrvatske jezične politike. Što bi taj plan, prema vašem mišljenju, trebao sadržavati?
– Po zakonu o hrvatskom jeziku do 28. lipnja, evo do nedavno do prije 4-5 dana. Petnaest institucija, koje su na ovaj ili onaj način vezane uz hrvatski jezik, dat će po jednog predstavnika. Vjerujem da će tijekom ovog mjeseca taj proces završiti. Svi su već predali prijedloge. Ja sam izbjegavao govoriti što ja jer smatram da je bolje da govore oni koji su stručniji od mene.
O nagađanjima o kandidaturi za predsjednika Republike
● Nešto gdje vas se pita, to je ono o čemu se u zadnje vrijeme nagađa u javnosti. A to je da ste vi možda predsjednički kandidat za sljedeći mandat. Niste decidirano otklonili tu mogućnost. Znači li da razmišljate o tome?
– Danas me jako puno novinara to zapitalo. Ja sam i sam bio iznenađen kada se prije tri, četiri tjedna u dvojim dnevnim novinama pojavilo moje ime. Doista me u zadnjih 25 godina jedno 7-8 stranaka pozivalo na angažman, predlagalo mi da budem ili na listi za Sabor, čak prvi, drugi, ili kandidat čak za gradonačelnika Zagreba prije tri godine kad su bili izbori. Ja sam sve to otklonio i naravno da se puno spekulira o mom imenu samo zato što sam javna osoba i u Matici Hrvatskoj sam neke lijepe stvari uspio sa odličnim suradnicima.
● Je li to nešto o čemu biste razmislili?
– Kad su me pitali bi li razmislio, rekao sam kad obavim poslove u Matici i u književnosti, onda bi razmislio. Onda je palo pitanje od jednog novinara danas pa koliko ste dugo spremni razmišljati? Ja sam rekao pa ako treba pet godina.
● Onda to znači da nećete biti kandidat ovoga puta?
– Ja ništa nisam odgovorio.
● A onda hoćete biti kandidat?
– Ma ne, pa uopće nisam stigao o tome razmišljati. Preda mnom je sada jedno intenzivno ljeto kad bih se trebao posvetiti i pisanju, a i još ovih mjesec dana puno toga moram odraditi za Maticu Hrvatsku. Tako da se tim nisam stigao baviti. Iznenadilo me to kad se pojavilo u medijima i onda su krenuli telefoni, prijatelji.
● Ali ne otklanjate kao apsolutno nešto što vas ne bi interesiralo?
– Kažem, zamislio sam se nad time, ali nisam niti donio odluku niti imao razgovore. Ali jednog dana nije nemoguće, a sada mi u ovom trenutku nije na umu.
