Domaći proizvođači mlijeka, suočeni s padom otkupnih cijena, rastom troškova i sve većim pritiskom uvoza, traže od nadležnih institucija BiH hitne mjere zaštite, upozoravajući da bi bez njih proizvodnja za tisuće obitelji mogla postati neodrživa.
Predstavnici četiri sektorska udruženja proizvođača mlijeka iz Republike Srpske i Federacije BiH, čiji članovi proizvode najmanje 68 posto sirovog mlijeka u BiH, zatražili su hitno pokretanje postupka za uvođenje prelevmana i carinskih kvota na uvoz mlijeka i mliječnih prerađevina, piše Glas Srpske. Pad otkupnih cijena dodatno produbljuju najave novih sniženja. Tri mljekare najavile su da će cijenu smanjiti za još pet feninga po litri, dok je jedna zadruga nedavno prestala s otkupom mlijeka od kooperanata. Predsjednik Udruženja poljoprivrednih proizvođača – mljekara Republike Srpske Milorad Arsenić rekao je za „Glas“ da su proizvođači zbog takvog odnosa cijena i troškova dovedeni u sve teži položaj. „Najniža cijena je 60 feninga, a imamo značajan broj proizvođača koji mlijeko predaju po toj cijeni. Takvu cijenu imali smo prije 15 godina, a u međuvremenu su enormno porasli troškovi energenata i svega što je potrebno za proizvodnju“, rekao je Arsenić.
Dodao je da proizvođači nemaju jasan odgovor zbog čega su domaće otkupne cijene pod pritiskom. „Imamo podatke o uvozu i vidimo da jeftinije mlijeko dolazi odnekud, ali ne znamo je li riječ o dampingu, viškovima ili nečemu drugom. Ono što znamo jest da je naša otkupna cijena veoma niska, a ulazni troškovi sve nepodnošljiviji“, istaknuo je Arsenić. Na sličan problem ukazuju i proizvođači u Federaciji BiH, gdje su otkupne cijene, prema riječima predsjednika Udruženja proizvođača mlijeka „Mljekari Tuzlanskog kantona“ Eldina Glibanovića, za manje proizvođače pale i na 55 feninga po litri. „Oni koji proizvode više dobivaju između 75 i 80 feninga, što je također nedovoljno kada se uzmu u obzir suša i poskupljenje svih inputa u proizvodnji“, rekao je Glibanović. Naglasio je da su troškovi proizvodnje danas znatno veći nego ranije, iako su otkupne cijene ostale na sličnoj razini. „Moja obitelj se ovim poslom bavi više od 40 godina i mislim da nikada nismo bili u ovako teškoj situaciji. Prije desetak godina cijena mlijeka bila je na sličnoj razini kao danas, ali su troškovi proizvodnje bili znatno manji. Danas su poskupjeli koncentrati, gorivo i ostali inputi, a pred nama je i jesenska sjetva“, naveo je Glibanović. U takvim uvjetima mljekari kao jedno od rješenja vide uvođenje prelevmana, kojima bi, kako navode, domaći proizvod dobio povoljniji položaj u odnosu na jeftiniji uvoz.
„Uvođenjem prelevmana uvozni proizvodi bili bi dodatno oporezovani, čime bi domaći proizvod postao konkurentniji na policama. To bi bila pomoć i proizvođačima, jer bismo imali sigurniji plasman mlijeka“, naveo je Glibanović. Mljekari podsjećaju da je u proizvodnju mlijeka u BiH uključeno najmanje 25.000 obitelji, zbog čega, kako ističu, pitanje otkupne cijene nije samo problem pojedinačnih farmi, već i brojnih kućanstava. Zahtjev za zaštitne mjere stiže neposredno nakon odluke Vijeća ministara BiH o smanjenju ili ukidanju carina na 74 proizvoda koji se uvoze radi povećanja konkurentnosti domaćeg gospodarstva. Četiri udruženja sada traže da institucije BiH razmotre slične mjere i za mljekarski sektor. Prema podacima koje su dostavila četiri udruženja, na područjima koja predstavljaju tijekom 2025. godine proizvedeno je 209,5 milijuna litara mlijeka, dok su otkupne cijene u kolovozu ove godine bile niže nego u istom mjesecu lani.
Na području Republike Srpske prosječna otkupna cijena pala je s 0,95 KM u kolovozu 2025. na 0,82 KM po litri ove godine, dok je najniža cijena smanjena s 0,75 na 0,60 KM. U Tuzlanskoj županiji prosjek je pao s 0,85 na 0,65 KM, a u Srednjobosanskoj i Zeničko-dobojskoj županiji s 0,80 na 0,60 KM po litri.
