Kraj je lipnja, a institucije BiH još rade u skladu s odlukom o privremenom financiranju, kojom planirani izdaci moraju ostati na razini prošlogodišnjih. Dok traje „dobacivanje“ s prijedlogom proračuna između Vijeća ministara i Predsjedništva BiH, koje je nedavno proračun vratilo na „doradu“, na čekanju su isplata duga „Viaductu“, ali i povećanje plaća uposlenima u državnim institucijama.
Ako je Predsjedništvo BiH u skladu s Ustavom BiH nadležno za „predlaganje godišnjeg proračuna Parlamentarnoj skupštini, uz preporuku Vijeća ministara“, može li izvršiti korekcije koje smatra neophodnim i proračun proslijediti Parlamentu na usvajanje? Ovu pravnu dilemu otvorio je ekspert za ustavno pravo, profesor Nurko Pobrić, koji podsjeća na članak 3 i stavak f Ustava BiH, koji propisuje nadležnost Predsjedništva BiH o proračunu. – Slijedom citiranih odredbi Ustava, jasno je da Predsjedništvo BiH Parlamentarnoj skupštini BiH predlaže godišnji proračun, uz preporuku Vijeća ministara. Predsjedništvo je dužno pribaviti navedenu preporuku, čiji sadržaj ga ne obavezuje. Nepotrebno je i nije u skladu s Ustavom da Predsjedništvo vraća proračun Vijeću ministara „na doradu“. Predsjedništvo BiH je u prijedlogu proračuna moglo planirati i sredstva za isplatu duga po arbitražnom predmetu „Viaduct“ – smatra Pobrić.
Profesor ustavnog prava Davor Trlin kaže da ovakva interpretacija ima čvrstu osnovu u tekstu Ustava, jer formulacija „predlaganje“ implicira određeni stupanj diskrecije, što znači da Predsjedništvo u teoriji može prilagoditi ili dopuniti prijedlog proračuna, pa i planirati sredstva za specifične obaveze, poput isplate duga „Viaductu“. Ipak, u praksi ova ovlast nije korištena, Predsjedništvo nije samostalno mijenjalo sadržaj proračuna, već se oslanjalo na nacrt koji pripremi Vijeće ministara.
– Praksa vraćanja proračuna na doradu može se smatrati proceduralnom konvencijom, ali ne i ustavnom obavezom, te bi se mogla dovesti u pitanje ako se pokaže da ograničava ovlasti Predsjedništva. Predsjedništvo ima ustavnu mogućnost da proaktivno uključi specifične stavke u prijedlog proračuna, pod uvjetom da to bude u skladu s općim fiskalnim i pravnim okvirom BiH. Ako je Predsjedništvo ovlašteno da samostalno predlaže proračun, ono teoretski može uključiti ili isključiti stavke, bez potrebe za vraćanjem dokumenta Vijeću ministara. Međutim, u praksi se vraćanje na doradu često koristi kao oblik koordinacije između dva organa – pojašnjava Trlin, te dodaje da su državni organi doslovno kreirali ustavni običaj, pa Predsjedništvo, umjesto samostalno, djeluje kao filter, prenosi Dnevni avaz.
Stručnjak za ustavno pravo Milan Blagojević smatra da različit prijedlog proračuna, koji bi Predsjedništvo proslijedilo na usvajanje, ne bi bio u skladu s Ustavom BiH bez preporuke Vijeća ministara. – Ako bi Predsjedništvo sada dalo Parlamentu drugi prijedlog proračuna, različit od onoga koji mu je uputilo Vijeće ministara, a da prije toga nije dalo mogućnost Vijeću ministara da se u vidu preporuke izjasni o tom prijedlogu, bila bi prekršena procedura donošenja proračuna koju propisuje Ustav BiH – ističe Blagojević.
