Predsjedništvo BiH je 13. svibnja Vijeću ministara vratilo na doradu proračun institucija i međunarodnih obveza za ovu godinu, no do danas, kako doznajemo, nije napravljeno ništa po pitanju traženih korekcija. Ovu informaciju potvrdio je zamjenik ministra financija i riznice BiH, Muhamed Hasanović, piše Dnevni avaz.
– Trenutno Sektor za proračun nije dobio nikakvu instrukciju od ministra. Predsjedništvo traži doradu proračuna u pogledu iznosa dobiti Centralne banke BiH, s obzirom na to da su oni obustavili transfer. Mislim da je osnovni problem trenutačno tih 244 milijuna KM i da to treba dogovoriti – hoće li Centralna banka dozvoliti taj transfer prema državi ili ne. Oni imaju pravo zadržati dobit jer im je ugrožena aktiva, a ona je ugrožena zbog sudskih presuda na njihovu imovinu – kaže Hasanović. Dobit Centralne banke, prema zamisli ministra financija Srđana Amidžića, trebala je biti iskorištena za isplatu duga slovenskome „Viaductu“, no CBBiH je donijela odluku da taj novac ne uplati u proračun jer su zbog izvršenja arbitražne odluke ugroženi njihovi objekti, čiji bi gubitak mogao ugroziti rad te institucije. Hasanović očekuje da se presuda izvrši sredstvima od ruta naknada BHANSA-e kod EUROCONTROL-a, a do tada će Vijeće ministara BiH uplaćivati tranše za nesmetano funkcioniranje te državne agencije.
Kada je riječ o drugim arbitražnim sporovima koji dođu na naplatu, sa zastupnikom Sašom Magazinovićem predložio je izmjene Zakona o dugu i Zakona o financiranju institucija BiH, koje bi na sljedećoj sjednici Zastupnički dom PSBiH trebao usvojiti. – Izmjenom ta dva zakona i uvođenjem arbitraža kao duga – jer izgubljeni spor jest dug – u pravni okvir uvodimo taj pojam koji dosad nije bio tretiran nijednim zakonom. Za „Viaduct“ ćemo, nažalost, morati ovako, ali bi se za sve buduće postupke, s tim izmjenama, postupalo na isti način kao i kod otplate duga. Onaj tko koristi kredit, taj ga i vraća, i po tom principu bi se plaćao i dug po osnovi arbitraža. U Zakonu o financiranju institucija prvi prioritet kod plaćanja oduvijek je bio dug, zatim plaće i naknade, a sada bi arbitraže bile drugi, a plaće i naknade treći prioritet – objašnjava Hasanović. Predloženo rješenje smatra dobrim, a ako ga izaslanici Doma naroda Parlamenta BiH ne prihvate, smatra da bi to bila pogreška.
– Izaslanici koji tako postupe napravit će pogrešku, ali i snositi odgovornost za svaku buduću arbitražu. Događat će nam se da ćemo morati plaćati i znatno veće iznose od ovih 110 milijuna KM „Viaductu“. Imamo slučaj Ugljevika sa 690 milijuna, Gikil s oko 400 milijuna, Nevesinje, Gacko… ukupno nešto više od dvije milijarde maraka. Mislim da je svima u interesu da ne dolazimo u situaciju da nam plijene imovinu ili da ispaštaju institucije koje s arbitražama nemaju nikakve veze – ističe Hasanović. S proračunom za 2025. godinu na čekanju je i primjena nove osnovice za obračun plaća zaposlenima u državnim institucijama u iznosu od 631 KM. Iako je usvojena, neće se primjenjivati jer se odlukom o privremenom financiranju mogu financirati samo iznosi na razini prošlogodišnjih.
