Iako je do općih izbora ostalo još gotovo godinu i po dana, pozicioniranje prema biračima, posebno u redovima hrvatskog naroda, već je počelo, a kako stvari sada stoje, za člana Predsjedništva BiH iz reda Hrvata bit će najmanje tri kandidature.
Ako krenemo od pretpostavke da će HDZ koji se predstavlja kao krovna politička organizacija Hrvata u BiH imati svog kandidata, a da su kandidature najavili i HDZ 1990 te na određen način i Zlatko Miletić, izaslanik u Klubu Hrvata u Domu naroda Parlamentarne skupštine, već je izvjesno da će se za hrvatskog člana Predsjedništva BiH boriti najmanje tri kandidata.
Sustav ne funkcionira
Ne treba zanemariti ni DF, stranku iz koje dolazi Željko Komšić, sadašnji član Predsjedništva BiH, tako da je moguće da se za Predsjedništvo BiH iz reda hrvatskog naroda bori i više od tri kandidata, pišu Nezavisne.
Ipak, kandidature za hrvatskog člana Predsjedništva BiH u prvom redu zavisit će od toga hoće li biti izmijenjen Izborni zakon BiH koji će omogućiti da Hrvati sebi biraju člana Predsjedništva BiH, a ne kao što je sada slučaj da ih u Predsjedništvu BiH predstavlja političar koji je tu poziciju osvojio zahvaljujući isključivo bošnjačkim glasovima.
“Iskreno se nadam da će se Zlatko Miletić kandidirati jer bi njegov eventualni izbor dodatno ogolio apsurd političkog sustava u BiH. Time bi se još jasnije razotkrilo koliko je postojeći Izborni zakon nepravedan i štetan po konstitutivne narode, posebno Hrvate. Miletić, iako se izjašnjava kao Hrvat, ima realno daleko veće izglede za izbor nego bilo koji kandidat kojeg podrže legitimne hrvatske stranke, pa čak i ako bi te stranke nastupile zajednički, sa jednim kandidatom”, rekao je Zoran Krešić, novinar “Večernjeg lista” iz Mostara. On kaže da to pokazuje da sustav ne funkcionira i da se time faktički nastavlja praksa rušenja duha i slova Daytonskog mirovnog sporazuma.
Institucionalno pitanje
“Stoga je izmjena Izbornog zakona ne samo političko, već i institucionalno pitanje – ključno za stabilnost i budućnost BiH. Bez toga, svaki izborni ciklus samo će dodatno produbljivati nepovjerenje među narodima i slabiti ionako krhke institucije”, zaključio je Krešić. Inače, kada je riječ o eventualnoj kandidaturi Miletića, on je nedavno rekao da će se kandidati na narednim izborima za člana Predsjedništva BiH, ali pod uvjetom da svoju kandidaturu ponovo istakne Dragan Čović, aktualni predsjednik HDZ-a.
Međutim, po političkim kuloarima već mjesecima se nagađa da će Miletić ući u trku za Predsjedništvo BiH i da u prvom redu računa na bošnjačke glasove kao i Komšić, s kojim se “politički rastao” prije više od pet godina kada je zbog neslaganja s vrhom DF-a napustio poziciju generalnog sekretara stranke.
S Klubom Bošnjaka
Da spekulacije nisu neutemeljene govori i činjenica da Miletić kao delegat u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH vrlo često i prilikom glasanja, a u političkim stavovima, prati Klub Bošnjaka.
Nedavno je s Bošnjacima napustio sjednicu Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH i tako srušio kvorum kako se ne bi raspravljalo o izmjenama Izbornog zakona koji je predložio HDZ, a kojim bi se omogućilo da Hrvati izaberu svog člana Predsjedništva BiH.
Kada je riječ o HDZ-u 1990, Ilija Cvitanović, lider te stranke, nedavno je rekao da će četiri stranke (HDZ 1990, HSS, HNP i HDS) koje su potpisale dokument o zajedničkom djelovanju imati kandidata za člana Predsjedništva BiH.
On je rekao da će koalicija uraditi sve da do idućih izbora 2026. godine dođe do promjene Izbornog zakona. “Ta činjenica utjecat će na to hoćemo li imati kandidata za člana Predsjedništva BiH iz hrvatskog naroda. Sudeći prema trenutnom raspoloženju, među ove četiri stranke mi ćemo sigurno imati kandidata za člana Predsjedništva BiH”, rekao je Cvitanović.
Podsjećanja radi, na posljednjim općim izborima, održanim u listopadu 2022. godine, za hrvatskog člana Predsjedništva BiH bila su dva kandidata i to Željko Komšić, kojeg je kandidirao DF, i Borjana Krišto kao kandidat HDZ-a. Na tim izborima Komšić je osvojio 227.540 glasova, a Krišto 180.255 glasova.
