Planina ne bira godine, ne mari ni za iskustvo ni za opremu. Dovoljan je trenutak nepažnje, iznenadna mećava ili lavina da se uspon pretvori u tragediju. To je još jednom pokazala nesreća na Elbrusu, gdje je život izgubilo pet planinara iz Bosne i Hercegovine. Nažalost, ovo nije prvi put da planina uzme svoj danak.
Najveća planinarska tragedija u povijesti Bosne i Hercegovine dogodila se 2. prosinca 1962. godine na Bjelašnici. Skupinu od 11 mladih planinara zahvatila je snažna mećava praćena orkanskim vjetrom i temperaturama koje su se spuštale do minus 20 stupnjeva. Izgubili su orijentaciju na svega stotinjak metara od planinarskog skloništa.
Sedam planinara nije uspjelo preživjeti, dok su četvorica spašena nakon dramatične potrage. Ova nesreća ostaje najveća planinarska tragedija u BiH i jedna od najvećih na prostoru bivše Jugoslavije, piše Dnevni avaz.
Među planinama koje godinama slove za najopasnije u Bosni i Hercegovini svakako je Prenj, poznat i kao „bosanski Himalaji“. Iako nije zabilježena jedna velika katastrofa s velikim brojem žrtava, upravo je na Prenju tijekom desetljeća poginuo velik broj planinara i alpinista. Stradavali su u padovima niz stijene, lavinama, odronima ili nakon što bi ih iznenadilo nevrijeme.
Ni Maglić, najviši vrh Bosne i Hercegovine, nije pošteđen tragedija. Na njegovim padinama više su puta živote izgubili planinari, najčešće zbog zaleđenog terena, guste magle ili pogrešne procjene težine uspona.
Opasnosti vrebaju
Smrtnih slučajeva bilo je i na Čvrsnici, posebno u području Hajdučkih vrata, kao i na Treskavici i Visočici. Na Treskavici dodatnu opasnost i danas predstavljaju minska polja zaostala iz rata, zbog čega se planinarima preporučuje kretanje isključivo označenim stazama.
Kada je riječ o Europi, najveće planinarske tragedije uglavnom su bile posljedica lavina i ekstremnih vremenskih uvjeta. Najviše žrtava odnijela je lavina u poljskim Krkonošama 1968. godine, kada je poginulo 19 planinara. Među najtežim nesrećama je i ona na austrijskom Dachsteinu iz 1954. godine, gdje je u mećavi život izgubilo 13 planinara.
Europu je prije četiri godine potresla i tragedija na Marmoladi u talijanskim Dolomitima. Nakon urušavanja ledenjaka poginulo je 11 planinara, a brojni su ozlijeđeni. Smrtonosne lavine više su puta pogodile i područje Mont Blanca u Francuskoj, gdje je u dvije velike nesreće poginulo po devet planinara.
Jedna od najpoznatijih i najtajanstvenijih planinarskih tragedija dogodila se 1959. godine na Djatlovljevom prolazu u Rusiji.
Devet iskusnih planinara izgubilo je život pod okolnostima koje su godinama bile predmet brojnih teorija, iako su kasnije istrage kao najvjerojatniji uzrok navele lavinu i ekstremne vremenske prilike.
