U prošloj godini sva tužiteljstva koja se bave procesuiranjem ratnih zločina počinjenih na teritoriji BiH podigla su ukupno 29 optužnica i optužila 84 osobe. Podignuto je 17 optužnica protiv 46 pripadnika VRS-a, sedam optužnica protiv 24 pripadnika HVO-a i pet optužnica protiv 14 pripadnika ARBiH.
U prošloj godini sva tužiteljstva koja se bave procesuiranjem ratnih zločina počinjenih na teritoriji BiH podigla su ukupno 29 optužnica i optužila 84 osobe. Najviše optužnica podiglo je Tužiteljstvo BiH. Tužitelji ovog tužiteljstva su u prošloj godini podigli 22 optužnice i optužili 66 osoba. Treba napomenuti da su na službenoj web-stranici optužnice koje su podignute posljednjih dana 2023., a koje su vraćane na doradu pa su od Suda BiH potvrđene tek u siječnju 2024., upisane kao optužnice koje su podignute u 2024. Pored toga dvije optužnice koje su podignute u siječnju 2025. ubrojane su među optužnice podignute 2024. Očito je da se tužiteljska godina u ovom tužiteljstvu ne podudara sa godinom kalendarskom i da ima dva siječnja.
Po dvije optužnice za ratne zločine u prošloj godini podiglo je Županijsko tužiteljstvo u Orašju (i optužilo 13 osoba), Okružno javno tužiteljstvo u Doboju (dvije osobe) i Županijsko državno odvjetništvo u Splitu (dvije osobe), a jednu optužnicu protiv jedne osobe podiglo je Specijalno tužiteljstvo Crne Gore. Optužnice tužiteljstva u Crnoj Gori i Hrvatskoj zasnovane su na preuzetim predmetima od Tužiteljstva BiH.
VRS i MUP RS
Protiv bivših pripadnika VRS-a i MUP-a RS-a u 2024. godini podignuto je 17 optužnica protiv 46 osoba. Od toga Tužiteljstvo BiH podiglo je 15 optužnica protiv 44 osobe, a po jednu optužnicu protiv jedne osobe podigla su tužiteljstva u Podgorici i Doboju. Većina optužnica Tužiteljstva BiH protiv pripadnika VRS-a i MUP-a RS-a tretiraju zločine protiv čovječnosti, a jedna se odnosi na pomaganje u genocidu. Njome se Rajko Milić, Miodrag Pavlović, Radenko Zarić, Milan Tomić i Vukašin Drašković optužuju da su, kao pripadnici Vojne policije Zvorničke i Bratunačke brigade VRS-a, u srpnju 1995. sudjelovali u zarobljavanju, zatvaranju, transportu i strijeljanu više od 829 muškaraca i dječaka bošnjačke nacionalnosti na lokalitetu šljunkare u Kozluku pored Zvornika.
Pored ove, Tužiteljstvo BiH je podiglo još jednu optužnicu za pogubljenje muškaraca i dječaka iz Srebrenice, ali je zločin kvalificiralo kao zločin protiv čovječnosti. Prema toj optužnici Milan Jevtić, kao zapovjednik Prve bojne Milićke brigade, a Rajko Čalmić, Ostoja Perišić i Dejan Milanović, kao pripadnici te brigade, u srpnju 1995. na području Milića i Bratunca zarobili su oko 31 muškarca i dječaka i strijeljali ih na lokalitetu Jasikovača.
I Boro Ivanović je optužen za zločin protiv čovječnosti, ali u Foči. Optužnica od 23. listopada 2024. tereti ga da je u srpnju 1992. u više navrata silovao ženu bošnjačke nacionalnosti.
Za zločine protiv čovječnosti optužnica tereti i Dragoljuba Jevtića. Prema optužnici on je tijekom 1992. i 1993. sudjelovao u progonu, ubojstvima i zatvaranju civila bošnjačke nacionalnosti na području opštine Vlasenica. Međutim, Sud BiH je odbio potvrditi ovu optužnicu, ukazavši da mu se optužnicom na teret stavlja zarobljavanje većeg broja civila, među kojima su bile i žene, dok mu je prilikom prezentiranja činjenica u istrazi iz 2022. rečeno da mu se na teret stavlja „planiranje i zapovjeđivanje“ zarobljavanja isključivo djevojaka i žena bošnjačke nacionalnosti. Sud BiH je naložio da se optuženi ponovno ispita, ali to više nij ebilo moguće, jer se Dragoljub Jevtić više ne nalazi u Bosni, on je 31. ožujka 2023. prešao granicu i napustio BiH, skrasivši se u Srbiji.
Tužiteljstvo BiH je prošle godine podiglo četiri optužnice za zločine protiv čovječnosti počinjene na području Zvornika i njima optužilo 22 bivša pripadnika VRS-a. Pored ovog podiglo je i jednu optužnicu za zločin protiv civilnog stanovništva počinjenog na području ove općine i njome optužilo jednog bivšeg pripadnika VRS-a.
Optužene na dvije od ovih optužnica predvodi Vidoje Blagojević, koji je pred Haškim tribunalom osuđen na 15 godina zatvora za pomagenje u izvršenju genocida. Na prvoj optužnici skupa sa Vidojem Blagojevićem optuženi su i Ivan Arapović, Milan Arapović, Kosta Pejić, Božo Radić, Mile Savić, Mile Blagojević, Ljubiša Pejić, Stevo Vasiljević, Branko Pejić i Verica Radović. Optužnica ih tereti da su u ljeto 1992. sujelovali u zatočenju između 400 i 500 civila bošnjačke nacionlanosti u Domu kulture u Pilici i u njihovom pogubljenju u takozvanoj „Gerinoj klaonici“ u Karakaju kod Zvornika. I Radinko Stevanović je optužen za sudjelovanje u egzekuciji 400 do 500 civla bošnjačke nacionalnosti u „Gerinoj klaonici“.
Dragan Spasojević, Vinko Radović, Dragomir Vasić i Petko Panić su optuženi da su krajem svibnja i početkom lipnja 1992. sudjelovali u sustavnom progonu oko 4.000 civila bošnjačke nacionalnosti iz Đulića, Klise i okolnih mjesta, te za odvajanje 600 muškaraca i dječaka i njihovo zatočenje u Tehničko-školskom centru u Karakaju, te za ubojstva, mučenja i premlaćivanja. Zdravka Čvorića optužnica od 5. svibnja 2024. tereti da je 28. srpnja 1992. u Diviču kod Zvornika silovao ženu bošnjačke nacionalnosti.
Krajem prosinca prošle godine Tužiteljstvo je podiglo optužnicu protiv Radomira Marića Čudija. Optužen je za ratni zločin protiv civilnog stanovništva, odnosno da je u noći 24./25. rujan 1992. sudjelovao u ubojstvu 22 civila bošnjačke nacionalnosti iz bijeljinskog prigradskog naselja Bukreš. Za ovaj zločin pred Sudom BiH sudi se Živanu Miljanoviću, Stevi Bokariću, Jovici Petroviću, Mirku Simiću, Ljubi Markoviću, Slavenku Kočeviću, Zvonku Pržulju, Milenku Samardžiji i Kosti Staniću.
U prošloj godini Tužiteljstvo BiH je podiglo tri optužnice za zločine protiv čovječnosti počinjene na području općine Prijedor. Veljko Brajić, Slobodan Taranjac, Ranko Kaurin, Branko Dženepoljac i Draško Topić terete se da su, kao visoko činovani pripadnici VRS-a i Kriznog stožera Ljubovija, krajem srpnja 1992. sudjelovali u udruženom zločinačkom poduhvatu, odnosno da su planirali i sudjelovali u oružanom topničkom i pješadijskom napadu na nebranjeno selo Briševo, nastanjeno pretežno stanovništvom hrvatske nacionalnosti, i ostala sela u blizini Prijedora, Staru Rijeku, Ralijaš, Stari Majdan i Donju Ljubiju. Tom prilikom je, kako se navodi u priopćenju Tužiteljstva BiH, ubijen najmanje 61 civil.
Dragoljuba Gligića optužnica od 3. siječnja 2025. tereti da je, kao zapovjednik voda pri SJB Prijedor, sudjelovao u nezakonitom zarobljavanju, mučenju i ubojstvu oko 120 civila muškaraca bošnjačke nacionalnosti na području Miske Glave i Ljubije. Optužnica Gligiću stavlja na teret i mučenja i ubojstva na području sela Brda i grada Prijedora tokom 1992. Za smaknuće 120 civila u Miskoj Glavi trenutno se pred Sudom BiH sudi Ranku Babiću, Miloradu Glušcu, Ranku Došenoviću, Zdravku Paniću, Trivi Vukiću, Milanu Vukiću, Slobodanu Kneževiću i Miloradu Obradoviću.
Mladena Mitrovića optužnica podignuta u prosincu 2024. tereti za zločin protiv čovječnosti u logoru „Trnopolje“ kod Prijedora. Nedostupan je te je Sud BiH raspisao međunarodnu potjernicu. Neki mediji su pisali da živi u SAD, te da je 2016. osuđen na četiri godine jer je dao lažan iskaz porilikom useljenja. Za zločin protiv čovječnosti optužnica tereti i Jovana Keveca. Podignuta je 30. prosinca 2024. i tereti ga da je, kao zapovjednik Druge bojne 17. lake pješadijske brigade VRS-a, u Biljanima kod Ključa u srpnju 1992. sudjelovao u zarobljavanju i ubojstvu oko 250 civila bošnjačke nacionalnosti.
I Danka Kajkuta optužnica tereti za zločin protiv čovječnosti, odnosno da je, u svojstvu zapovjednika 1. voda Specijalnog odreda milicije CSB Banja Luka, 1992. na području Kotor Varoši učestvovao u zatvaranju i progonu većeg broja civila bošnjačke i hrvatske nacionalnosti, u mučenju, zlostavljanju, premlaćivanju, silovanju i seksualnom zlostavljanju.
Jednu optužnicu za zločin protiv čovječnosti u prošloj godini podiglo je i Specijalno državno tužiteljstvo Crne Gore. Optužnica od 19. lipnja 2024. tereti Zorana Gašovića da je, kao pripadnik MUP-a RS-a, „sudjelovao u ubojstvima, porobljavanju, prisilnom preseljenju, mučenju i proganjanju na vjerskoj i nacionalnoj osnovi, protupravnim ztavaranjima civila i drugim sličnim nehumanim postupcima.“ Do 20. prosinca 2023. kada je uhićen, Zoran Gašović je radio kao policajac u Nikšiću i na graničnom prelazu Šćepan Polje. Otac mu je Ratko Gašović, osuđen na 8 godina za zločine u Hadžićima.
I Okružno javno tužiteljstvo u Doboju je prošle godine podiglo jednu optužnicu protiv pripadnika VRS-a. Optužnica od 17. svibnja 2024. tereti Zorana Stojčića, da je 5. svibnja 1992. sudjelovao u premlaćivanju jednog civila hrvatske nacionalnosti zatočenog u tjelesnoj dvorani Osnovne škole ‘Todor Dokić’ u Kalenderovcima kod Dervente. Zoran Stojčić je uhićen 29. svibnja 2019. u Rumunjskoj, ali su vlasti ove zemlje odbile da ga izruče.
HVO
U prošloj godini podignuto je sedam optužnica protiv 24 bivša pripadnika HVO-a. Sve optužnice odnose se na ratni zločin protiv civlinog stanovništva. Tužiteljstvo BiH je podiglo dvije optužnice protiv osam pripadnika HVO-a. Luka Babić, Alojz Vrbić, Marinko Martić, Franjo Jozić, Viktor Markanović, Slavko Spajić i Ivo Mrkonjić su optuženi da su u periodu od 24. lipnja 1993. do kraja ožujka 1994. vršili razne oblike psihičkog i fizičkog zlostavljanja nad civilima bošnjačke nacionalnosti zatočenim u OŠ „Rade Kondić“, u školi u Perkovićima i u „Silosu“ i „Štalama“ Nove trgovine na području općine Žepče, te da su ih izvodili na radove na prvu crtu fronta „usljed čega je više civila smrtno stradalo, a veći broj je ranjen.“ Marinko Martić je optužen i za silovanje.
Muhameda Ibrahimovića zvanog Hamčo optužnica Tužilaštva BiH terti da je, u svojstvu načelnika krim-službe Vojne policije HVO-a Livno, u prostorijama Osnovne škole „Ivan Goran Kovačić“, koja je korištena kao logor za zatvaranje civila srpske nacionalnosti, sudjelovao u mučenju, zlostavljanju i drugim nečovječnim postupcima prema zatočenim civilima.
Dvije optužnice protiv bivših pripadnika HVO-a podiglo je i Županijsko tužilaštvo u Orašju. Njima je optužilo 13 osoba. Na optužnici od 30. prosinca 2024. nalazi se 12 imena: Marko Jurić, Marko Maskaljević, Mirko Ilišević, Miroslav Marković, Nikola Filipović, Zijad Agančetović, Ahmet Kabaklić, Ante Mašić, Elvira Hadžiomerović, Ivo Filipović, Ivo Klajić i Mićo Jovanović. Optužnica ih tereti da su, kao pripadnici 106. brigade HVO-a, u periodu od 8. svibnja 1992. do sredine 1993., premlaćivali i brutalno mučili civile srpske nacionlanosti zatočene u prostorijama osnovne škole u Donjoj Mahali kod Orašja. Optužnica od 6. veljače 2024. tereti Zdenka Mikulića da je, kao pripadnik 102. brigade HVO-a, u periodu od 8. svibnja do kolovoza 1992. mučio i premlaćivao ili dozvoljavao pripadnicima takozvanog „Zdenkinog voda“ da muče i tuku civile srpske nacionalnosti zatočene u osnovnoj školi u Odžaku.
I Županijsko državno odvjetništvo u Splitu podiglo je prošle godine dvije optužnice protiv bivših pripadnika HVO-a koji se već dugo kriju u Hrvatskoj. Optužnica od 4. siječnja 2024. tereti Ernesta Takača da je, kao zapovjednik voda u ATJ „Vinko Škrobo“, tijekom 1993. u Mostaru sudjelovao u likvidaciji tri civila bošnjačke nacionalnosti, u zlostavljanju zatočenika u logoru „Heliodorom“ i premlaćivanju civila u Ljubuškom. Optužnica od 14. studenog 2024. tereti Nedeljka Obradovića da je, kao zapovjednik Prve brigade HVO-a „Knez Domagoj“, odgovoran za događanjima u logorima Dretelj i Gabela, za zatvaranje civila bošnjačke nacionalnsoti, te da je zapovjedio njihovo raseljavanje na područje pod kontrolom ARBiH ili u druge zemlje.
Okružno javno tužiteljstvo u Doboju je u 2024. podiglo jednu optužnicu protiv pripadnika HVO-a. Njome je Miro Ključević optužen da je u svibnju 1992. godine, u prostorijama Kriznog štaba u naselju Tulek i u Vatrogasnom domu u Bosanskom Brodu zlostavljao više civila srpske nacionalanosti.
ARBiH
Prošle godine je podignuto pet optužnica protiv 14 bivših pripadnika ARBiH. Sve su podignute od strane Tužiteljstva BiH i većina se odnosi na ratni zločin protiv civlinog stanovništva i ratnih zarobljenika. Enes Zukanović, Fikret Prevljak, Emir Redžović, Vahid Alađuz, Rasim Okerić, Mustafa Gegaj, Mujo Vatreš, Vahid Muharemović, Mirsad Tuzlak i Senahid Godinjak su optužnicom od 30. prosinca 2024. optuženi da su organizirali nezakonito zatvaranje i zlostavljanje civila srpske nacionalnosti i zarobljenih pripadnika VRS-a u OŠ „Aleksa Šantić“, u garažama u Ulici Igmanskih partizanskih bataljona br. 11 i u podrumskim prostorijama nedovršene stambene zgrade u Ulici Alekse Bojovića bb u Hrasnici pored Sarajeva.
Optužnica od 23. srpnja 2024. tereti Amela Isića za ratni zločin protiv civilnog stanovništva i poticanje na počinjenje kaznenih djela genocida, zločina protiv čovječnosti i povreda običaja ratovanja, odnosno da je, kao pripadnik Višegradske brigade ARBiH, krajem 1992. sudjelovao u napadu na selo Jošanicu i okolne zaseoke u kojima su živjeli uglavnom stanovnici srpske nacionalnosti te da je osobno sudjelovao u ubojstvima nekoliko žrtava. „Prilikom napada ubijeno je 56 osoba, deset osoba je ranjeno, a kuće i pomoćni objekti su uništeni i zapaljeni,“ navodi se u priopćenju Tužiteljstva BiH.
Ramiza Drekovića optužnica tereti da je, kao zapovjednik 43. drinske brigade ARBiH, 14. veljače 1993. sudjelovao u napadu na sela Šapiće, Trpinje i Trojan, u kojima su pripadnici njegove brigade ubili 11 civila srpske nacionalnosti.
Optužnica od 12. rujna 2024. tereti Šerifa Patkovića da je, kao komandant Drugog bataljona Sedme muslimanske brigade ARBiH, 26. siječnja 1993. u Dusini pored Zenice ubio ranjenog zapovjednika HVO Dusina.
Nermina Porića optužnica od 18. siječnja 2024. tereti da je, kao komandir Vojne policije 511. slavne brdske brigade ARBiH, osobno sudjelovao u strijeljanju pripadnika VRS-a zarobljenih na lokalitetima Kobilnjaka, Osmače i Ćojluka. Prema optužnici, tada je zarobljeno najmanje 25 pripadnika VRS-a, „četiri zarobljenika su odmah ubijena, a ostali su odvedeni u zatočenje u vojne objekte koje je koristila vojna policija 511. slavne brdske brigade, nakon čega su navedeni zarobljenici ubijeni na tri lokacije – neki pucnjima iz vatrenog oružja, a drugi premlaćivanjem do smrti.“
