Bosna i Hercegovina suočava se s jednom od najvećih političkih kriza u posljednjim godinama, dok se očekuje završetak suđenja predsjedniku Republike Srpske Miloradu Dodiku, piše Večernji list BiH. Suđenje, koje traje već godinu dana, privodi se kraju, a posljednje ročište na Sudu BiH, predviđeno za danas, uključivat će završne riječi Tužiteljstva i obrane.
Sutkinja Sena Uzunović može donijeti presudu odmah nakon ročišta ili najkasnije do 25. veljače, što će imati dalekosežne političke posljedice u zemlji već zahvaćenoj tenzijama. Dodik i njegov najbliži suradnik Miloš Lukić optuženi su zbog objavljivanja zakona u Službenom glasniku Republike Srpske koje je visoki predstavnik Christian Schmidt prethodno poništio.
Ako Sud BiH donese osuđujuću presudu, Dodik bi mogao biti automatski smijenjen s dužnosti predsjednika RS-a, što dodatno pojačava nervozu među njegovim pristašama i vodećim političkim figurama u entitetu. Ova situacija dodatno usložnjava političke odnose unutar BiH, ali i odnose sa susjednim državama koje pomno prate razvoj događaja. U očekivanju presude Dodik i njegovi suradnici zaprijetili su “radikalnim mjerama”, nazivajući suđenje političkim obračunom. Nakon zatvorenog sastanka u Banjoj Luci predstavnici vlasti RS-a poručili su kako će entitetske institucije donijeti “odgovarajuće odluke” kao reakciju na bilo kakvu presudu Suda BiH. Među mogućim mjerama spominje se povlačenje srpskih predstavnika iz državnih institucija BiH, čime bi se blokirao rad tijela na zajedničkoj razini. Dodik je u ranijim izjavama nagovijestio i mogućnost referenduma o neovisnosti RS-a, što bi značilo dodatno pogoršanje ionako nestabilnih odnosa u BiH.
– Ako bude takva odluka (osuđujuća presuda), što god tko pričao, istog trenutka imat ćete skupštinsku odluku o izdvajanju iz BiH i referendum o neovisnosti RS-a – rekao je Dodik još u siječnju. S obzirom na Dodikovu dugu političku karijeru, ovo nije prvi put da koristi prijetnje o secesiji kao politički alat. No, sada, suočen s potencijalnom pravnom presudom, prijetnje poprimaju ozbiljniju dimenziju jer bi njihova provedba mogla rezultirati nesagledivim posljedicama za stabilnost BiH. Napetost u BiH odražava se i na regionalne odnose. Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić izrazio je zabrinutost zbog mogućih posljedica presude i poručio kako se nada “mudrim odlukama” kako ne bi došlo do daljnje destabilizacije situacije u BiH. Sličnu podršku Dodik je dobio i od mađarskog premijera Viktora Orbána, koji je ocijenio da je potrebno zaustaviti političke napade na Dodika. Orbánova podrška nije iznenađenje s obzirom na njegovu bliskost s Dodikom te odnose s vlastima Republike Srpske i Srbije.
S druge strane, visoki predstavnik Christian Schmidt jasno je dao do znanja da entiteti u BiH nemaju elemente državnosti i mogu postojati samo u okviru ustavnog poretka BiH. Upozorio je da se potezi vlasti RS-a, uključujući proslavu Dana državnosti sa Srbijom, mogu smatrati kršenjem Daytonskog sporazuma. – Daytonski sporazum je jasan: entiteti pravno postoje samo na temelju Ustava BiH i nemaju “suverenitet” ni “državnost”. Republika Srpska, kao dio suverene države Bosne i Hercegovine, podliježe suverenitetu Bosne i Hercegovine – izjavio je Schmidt. Europska unija također prati razvoj situacije. Suđenje Dodiku mnogi unutar Republike Srpske smatraju pravosudnim, ali i političkim obračunom. Ministar financija u Vijeću ministara BiH Srđan Amidžić naglasio je kako se “ne sudi Dodiku, već svakom građaninu Republike Srpske”, implicirajući da je proces politički motiviran.
Iz Dodikova tabora također dolaze optužbe da je pravosudni sustav u BiH pod nadzorom bošnjačkih političara, čime se dodatno jača narativ o diskriminaciji srpskog entiteta. Istodobno, oporbeni krugovi u RS-u smatraju da Dodik koristi situaciju kako bi skrenuo pozornost s unutarnjih problema, uključujući ekonomske poteškoće i korupcijske afere.
Zastoj s EU-om
Osuđujuća presuda mogla bi dodatno oslabiti političku poziciju Dodika i njegova SNSD-a, dok bi oslobađajuća mogla poslužiti kao potvrda njegove političke moći. No, bez obzira na ishod, BiH ostaje u ozbiljnoj političkoj krizi. Bez obzira na presudu, malo što će u političkom poretku BiH ostati nepromijenjeno. Ako Dodik bude oslobođen, to će se tumačiti kao znak slabosti ili pak popuštanja pravosudnih institucija, dok bi osuđujuća presuda mogla izazvati institucionalnu blokadu i nove tenzije unutar zemlje.
Ponajprije zato što je jako narušeno povjerenje u bosanskohercegovačko pravosuđe zbog niza korupcijskih afera u koje su bili uključeni i predstavnici toga stupa vlasti. S druge strane, najavljeno stalno zasjedanje Narodne skupštine Republike Srpske već je jasan signal da se priprema teren za donošenje odluka koje bi mogle dodatno oslabiti ionako krhke državne strukture. U tome kontekstu je čak Dodik istaknuo da će takvo što ojačati institucije Republike Srpske, a oslabiti poziciju Bosne i Hercegovine. Politička neizvjesnost i rastuće tenzije mogle bi ugroziti europske integracije BiH, dok bi potencijalna blokada državnih institucija značila paralizu ključnih odluka na državnoj razini. Nadalje, postoji realna bojazan da bi eskalacija krize mogla dovesti do većih sigurnosnih problema s obzirom na podijeljenost političkog spektra i mogućnost vanjskih utjecaja.
Ono što je sigurno jest da BiH ulazi u razdoblje ozbiljne političke nestabilnosti, pri čemu ni domaći akteri ni međunarodna zajednica još uvijek nemaju jasan odgovor na izazove koji dolaze. Dodatnu neizvjesnost stvara novi pristup Washingtona procesima u svijetu.
