Nakon što je SIP objavio posljednje ažurirane preliminarne rezultate izbora, a nakon obrađenih 98,91% biračkih mjesta, na razini Zastupničkog doma Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine, stanje je nepromijenjeno.
Na teritoriju Federacije BiH biralo se 28 zastupnika, odnosno 2/3 ukupnog broja zastupnika Zastupničkog doma PS BiH. Stranka demokratske akcije (SDA) osvaja osam izravnih mandata. HDZ BiH osvaja tri izravna te dva kompenzacijska, tj. pet mandata.
SDP BiH jednako kao i HDZ, osvaja pet mandata, ali za sada nijedan kompenzacijski, što bi značilo da u Zastupničkom domu nećemo gledati predsjednika SDP-a Nermina Nikšića, koji je nositelj kompenzacijske liste ove stranke. Sve nabrojane stranke su osvojile isti broj mandata kao prije četiri godine. Demokratska fronta Željka Komšića osvaja tri mandata, od čega dva izravna te jedan kompenzacijski što je gotovo jednak rezultat kao 2018. godine uz blagi rast podrške. Narod i pravda (NiP) također osvaja tri mandata, jedan izravni iz Sarajevske i Bosansko-podrinske županije te dva kompenzacijska a u odnosu na protekle opće izbore kada nisu osvojili niti jedan mandat, ova stranka bilježi rast podrške od 50.000 birača. Naša stranka i NES imat će po dva zastupnika, a obje stranke su osvojile po jedan izravni i jedan kompenzacijski mandat za Parlamentarnu skupštinu BiH. Naša stranka je uspjela zadržati podršku birača na istoj razini kao i ranije, dok je reforma A-SDA i drugih manjih stranaka koje su formirale blok NES rezultirala spajanjem biračkog tijela te sličnom podrškom.
Najveći gubitnici ovih izbora jesu SBB Fahrudina Radončića koji je izgubio oba ranija mandata te je doživio pad podrške od gotovo 45.000 glasova te Fuad Kasumović i njegova Bosanskohercegovačka inicijativa (ranije Nezavisni blok) koji su osim mandata izgubili više od 15.000 glasova podrške. Također, skoro 23.000 glasova i gubitak mandata bilježi Pokret demokratske akcije (PDA) Mirsada Kukića.
Građane s teritorija Federacije Bosne i Hercegovine u sljedeće četiri godine u Zastupničkom domu PS BiH predstavljat će sljedeći zastupnici:
SDA (8): Šemsudin Dedić, Šerif Špago, Amor Mašović, Šemsudin Mehmedović, Nermin Mandra, Refik Lendo, Denijal Tulumović, Midhat Čaušević;
HDZ (5): Darijana Filipović, Predrag Kožul, Marinko Čavara, Slavko Matić, Marina Pendeš;
SDP (5): Albin Muslić, Saša Magazinović, Zukan Helez, Jasmin Imamović, Rejhana Dervišević;
DF (3): Vlatko Glavaš, Zlatan Begić, Milan Dunović;
NiP (3): Denis Zvizdić, Nihad Omerović, Mia Karamehić-Abazović;
NAŠA STRANKA (2): Sabina Ćudić, Predrag Kojović;
NES (2): Jasmin Emrić, Zlatko Miletić.
Građani Republike Srpske birali su 14 zastupnika Zastupničkog doma PS BiH, tj. trećinu tog doma, a nakon obrađenih 99,37% biračkih mjesta, izvjesno je da će SNSD Milorada Dodika zadržati šest, ovog puta izravnih mandata. Srpska demokratska stranka (SDS) osvaja dva izravna mandata, tj. jedan manje nego 2018. godine. Partija demokratskog progresa (PDP) osvaja dva mandata, po jedan izravni i kompenzacijski, što su imali i ranije. Preostale stranke će između sebe raspodjeliti ostala četiri kompenzacijska mandata, pa tako Lista za pravdu i red Nebojše Vukanovića, DEMOS, Ujedinjena Srpska i SDA osvajaju po jedan mandat u Parlamentarnoj skupštini BiH. Socijalistička partija (SP) Petra Đokića i Demokratski narodni savez (DNS) Nenada Nešića više neće imati svoje predstavnike u najvišem zakonodavnom tijelu Bosne i Hercegovine. Raskol unutar DNS-a nakon odlaska dugogodišnjeg predsjednika Marka Pavića rezultirao je gubitkom podrške gotovo 50.000 birača, a isti pad podrške bilježi SDS Mirka Šarovića.
Građane Republike Srpske sljedeće četiri godine u Zastupničkom domu PS BiH predstavljat će sljedeći zastupnici:
SNSD (6): Zoran Tegeltija, Nebojša Radmanović, Obren Petrović, Sanja Vulić, Radovan Višković, Miroslav Vujičić;
SDS (2): Mladen Bosić, Darko Babalj;
PDP (2): Branislav Borenović, Mira Pekić;
SDA (1): Edin Ramić;
US (1): Milan Petković;
DEMOS (1): Čedomir Stojanović;
Lista za pravdu i red (1): Nenad Grković.
S obzirom da je za formiranje vlasti na razini Bosne i Hercegovine potrebno osigurati prohodnost inicijativa i zakona u oba doma Parlamentarne skupštine, može se zaključiti da će samo ona suradnja koja osigurava natpolovičnu većinu koja uključuje najmanje trećinu zastupnika/izaslanika iz oba entiteta i u oba doma Parlamentarne skupštine, moći ustvari stabilno uspostaviti efektivnu vlast na razini Bosne i Hercegovine.
Kada najmanje dva člana Predsjedništva imenuju mandatara za sastav Vijeća ministara BiH koji bi po rotaciji trebao biti Hrvat, njega i ministre treba potvrditi Zastupnički dom PS BiH s većinom od najmanje 22 zastupnika, a koja većina uključuje najmanje 10 zastupnika s teritorije Federacije BiH i 5 zastupnika iz Republike Srpske.
Nakon potvrđivanja Vijeća ministara, da bi bilo koji zakon bio usvojen, potrebno je da bude usvojen u identičnom tekstu u oba doma – Zastupničkom i u Domu naroda PS BiH. Kvorum za održavanje sjednice i valjano odlučivanje u Domu naroda čini devet izaslanika – tri Hrvata, tri Bošnjaka i tri Srbina. Gotovo je sigurno da će najmanje po tri izaslanika u Klubu hrvatskog naroda i Klubu srpskog naroda imati HDZ BiH i SNSD, što ih čini nezaobilaznim faktorom u formiranju vlasti na razini države s obzirom da bez prisutnosti njihovih izaslanika, Dom naroda PS BiH ne može ni održati sjednicu, dok ostaje za vidjeti hoće li SDA zadržati tri Bošnjaka u Klubu bošnjačkog naroda ili će bošnjačka opozicija kroz Klub izaslanika bošnjačkog naroda Doma naroda Parlamenta Federacije BiH (koji bira izaslanike u državni Dom naroda) uspjeti promijeniti omjer snaga u svoju korist, što je posljednji pravni preduvjet kako bi mogli biti uključeni u formiranje vlasti.
Ostaje za vidjeti koji će blok bošnjačkih stranaka (SDA/DF ili SDP/NiP/Naša stranka/NES) prihvatiti razgovore i u konačnici izmjene Izbornog zakona BiH na tragu presuda međunarodnih i domaćih sudova, što bi vrlo izvjesno mogao biti ključni uvjet za formiranje državne vlasti, piše bild.ba.
