“Pronađeno tijelo stranca koji je prošle godine nestao u BiH”; “Spašeni životi petero stranaca”; “Sretan kraj potrage za planinarima”; “Pronađena nestala osoba”; “Pronađen maloljetnik”… sve su to naslovi koji proteklih tjedana dominiraju u Bosni i Hercegovini. Dobro je kada potraga završi sretno, međutim, tragedije nisu rijetkost, a osim što utječu na obitelj, one teško pogađaju i one koji pronađu tijelo, a najčešće su to spasioci – pripadnici gorskih službi spašavanja, koji su zaista svijetla točka u BiH i nešto čime se ova zemlja može ponositi. Statistika pokazuje da je nestanaka sve više. Što se događa? Odgovora je mnogo i svaki je na svoj način točan.
– Dio osoba počini samoubojstvo na teško dostupnim i nepristupačnim mjestima pa ih je teško ili nemoguće pronaći. Neki postanu žrtve kaznenih djela – ubojstava, trgovine ljudima, trgovine ljudskim organima, otmica, zlostavljanja. Kada su u pitanju djeca i maloljetne osobe, razlozi nestanka su različiti. Ako se maloljetna osoba udalji iz obiteljskog doma, najčešći razlozi su avanturizam, skitnja i prosjačenje, problemi u obitelji, neposlušnost roditeljima, mladenački bunt, neuspjeh u školi, nesretne ljubavi ili bolest. Bitno je naglasiti da je nestanak osobe potrebno odmah prijaviti policiji, odnosno u najbližu policijsku postaju. Također, važno je napomenuti da nije potrebno čekati protek određenog vremena, primjerice 24 sata, prije nego što se prijavi nestanak.
Odgađanje prijave nestanka može biti presudno za uspješnost traganja – glasi policijski odgovor o tome što se događa u slučajevima nestanka. Dr. Jozo Čizmić u svom znanstvenom radu navodi da se ne može oteti dojmu da su u novije vrijeme nestanci češći (po vrsti nestanka) te da je u njih po pojedinom događaju uključeno sve više nestalih osoba. Svojedobno je Josip Granić iz HGSS-a odgovorio na pitanje zbog čega raste broj intervencija i oslanjanja na HGSS: “Trenutačno je u pitanju zakon velikih brojeva, više je ljudi, adrenalinski turizam je najbrže rastući sektor u turizmu, a to je samo dio. Kada sam se ja počeo baviti speleologijom početkom 2000-tih, speleološku opremu ste mogli kupiti samo u jednoj trgovini u Zagrebu i koštala je stvarno puno. Danas je možete kupiti u svakom ozbiljnijem sportskom dućanu za znatno manje novca. Dakle, oprema i tereni postali su dostupniji puno većem krugu ljudi, a nesreće su, naravno, češće. Neurbana područja postala su puno zanimljivija. Tko je prije mogao zamisliti da će prije posla ići trčati, a sada je to normalno. Ja sam na fakultetu morao ići na Sljeme u sklopu tjelesnog, dok u to vrijeme mnogi ljudi nisu išli gore iako su živjeli u Zagrebu.
Danas gotovo nitko nije propustio otići gore za svoj gušt. I klimatske promjene dovele su do porasta intervencija. Kada krenu velike snježne oborine, imamo mnoštvo osamljenih staračkih kućanstava u slabije razvijenim i slabije dostupnim dijelovima. Tim ljudima koji žive sami treba dostaviti hranu i lijekove. Crveni križ pripremi pakete, a mi ih dostavljamo. Tu su i sve učestalije poplave, bujične poplave… – naveo je uz ostalo. Zbog svega što se događa, bitno je da se funkcioniranje GSS-a u BiH, jedne od najvažnijih organizacija, zakonski uredi, kako bi vrijedne ekipe koje prve uskaču u pomoć mogle funkcionirati na najbolji način. Prva županija koja je prepoznala značaj GSS-a je Hercegovačko-neretvanska.
– Zakonom o GSS-u uređujemo djelovanje ovih službi koje su od iznimnog značaja za našu županiju, a njihovim pripadnicima dajemo zasluženi značaj i prepoznajemo ih kroz zakonska rješenja u odnosu na posao koji obavljaju u našoj društvenoj zajednici, što je posebno došlo do izražaja u poplavama koje su lani pogodile naše prostore – rekla je prilikom njegova donošenja premijerka HNŽ-a Marija Buhač.
Tomislav Martinović istaknuo je da je to prvi zakon u Federaciji kojim se regulira djelatnost gorske službe spašavanja. – Riječ je o ljudima koji požrtvovno rade svoj posao, a koji do sada ni jednim zakonskim aktom nisu imali reguliran svoj status. Stoga smo odlučili dati im status djelatnosti od posebnog strateškog interesa u HNŽ-u. Zakonom se propisuju njihova prava, uključujući obvezno zdravstveno osiguranje, pravo na odštetu u slučaju ozljeda tijekom obavljanja aktivnosti, prava koja se tiču slobodnih dana, kao i obveze. Uvezali smo cijeli ovaj sustav tako da sada, po vertikali, sve gorske službe spašavanja koje funkcioniraju u ovoj županiji budu uvezane s Upravom civilne zaštite, odnosno Centrom za uzbunjivanje, kao i s Ministarstvom unutarnjih poslova – naveo je uz ostalo.
Nestanaka je sve više, akcija spašavanja bit će sve više, stoga je u potpunosti funkcionalan GSS u BiH prijeko potreban. Zakonski sve treba urediti na razini države.
