Kredit je za mnoge građane u Bosni i Hercegovini postao uobičajen način financiranja većih troškova. Od uređenja stana i kupnje kućanskih aparata do automobila, zatvaranja ranijih obveza ili rješavanja stambenog pitanja, zaduženje kod banaka sve češće prati važne životne odluke.
Podaci Centralne banke BiH pokazuju kako se građani najviše zadužuju za opću potrošnju i stanovanje. Iza tih službenih naziva kriju se vrlo konkretne životne potrebe: novac za svakodnevne troškove, veće kupnje, obnovu doma, kartična zaduženja, ali i dugoročni krediti za kupnju stana ili gradnju kuće. Ukupni krediti domaćim sektorima na kraju ožujka 2026. godine iznosili su 29,57 milijardi KM. U odnosu na prethodni mjesec povećani su za 353,2 milijuna KM, odnosno 1,2 posto, dok su na godišnjoj razini porasli za 3,1 milijardu KM. Kod stanovništva je zabilježen godišnji rast kredita od 1,65 milijardi KM, odnosno 12,5 posto, što pokazuje kako se zaduženje građana nastavilo povećavati i u 2026. godini.
Iako ukupni krediti stanovništvu nastavljaju rasti, struktura zaduženja pokazuje kako najveći dio i dalje otpada na kredite za opću potrošnju, dok stambeni krediti posljednjih godina imaju sve veći značaj. Prema podacima Centralne banke BiH iz izvješća o financijskoj stabilnosti, krediti za opću potrošnju činili su 74 posto ukupnih kredita stanovništvu. Stambeni krediti činili su 24 posto, dok su krediti za poslovnu djelatnost građana imali udio od oko dva posto. Krediti za opću potrošnju u praksi su oni krediti koje građani najčešće uzimaju kada im treba novac koji nije strogo vezan za jednu namjenu. To mogu biti nenamjenski krediti, potrošački krediti, kartična zaduženja ili drugi oblici zaduženja kod banaka.
Najjednostavnije rečeno, to su krediti koje građani koriste za pokrivanje većih troškova u kućanstvu. Nekome je potreban novac za namještaj, nekome za bijelu tehniku, registraciju automobila, liječenje, školovanje, putovanje ili zatvaranje ranije uzetih obveza. Upravo zato ova vrsta kredita i dalje ima najveći udio u ukupnom zaduženju stanovništva. Njihova prednost za građane je u tome što su fleksibilniji. Banka u pravilu ne traži da se novac koristi isključivo za jednu točno određenu stvar, kao što je slučaj kod stambenog kredita. Zbog toga se mnogi lakše odlučuju za takvu vrstu zaduženja, osobito kada im novac treba brzo ili za više različitih troškova.
Najveća promjena posljednjih godina vidi se kod stambenih kredita. Njihov udio u ukupnom zaduženju stanovništva raste, a potražnja za njima nastavila se i u prvom tromjesečju 2026. godine. Prema Anketi o kreditnoj aktivnosti banaka za prvo tromjesečje 2026. godine, potražnja stanovništva za stambenim kreditima nastavila je rasti, dok je potražnja za potrošačkim i nenamjenskim kreditima ostala nepromijenjena u odnosu na prethodno tromjesečje. Stambeni kredit je, za razliku od nenamjenskog, najčešće dugoročnije i veće zaduženje. Građani ga uzimaju kada kupuju stan, kuću, zemljište ili grade nekretninu. Takvi krediti obično se otplaćuju godinama, često i desetljećima, pa postaju jedna od najvećih financijskih obveza u životu pojedinca ili obitelji.
Razlog rasta potražnje dobrim se dijelom može tražiti u cijenama nekretnina. Građani koji kupuju stan ili grade kuću sve se češće oslanjaju na dugoročne stambene kredite jer se takvi iznosi teško mogu pokriti kraćim ili nenamjenskim zaduženjem. Drugim riječima, kada cijene stanova rastu, raste i potreba za većim kreditima. Upravo zato stambeni krediti sve više oblikuju ukupnu sliku zaduženosti građana.
Krediti za poslovnu djelatnost čine najmanji dio ukupnih kredita stanovništvu. Prema dostupnoj strukturi Centralne banke BiH, njihov udio iznosi oko dva posto. Riječ je o kreditima koje građani koriste za poslovne aktivnosti, primjerice za pokretanje manjeg posla, ulaganje u opremu, proširenje djelatnosti ili financiranje rada obrta i sličnih oblika poslovanja. Za razliku od potrošačkih i stambenih kredita, ova vrsta zaduženja znatno je manje zastupljena. To pokazuje kako se građani mnogo češće zadužuju za osobne i obiteljske potrebe nego za pokretanje ili financiranje poslovnih aktivnosti.
Podaci Centralne banke BiH pokazuju kako se zaduživanje građana najčešće ne veže za luksuz, nego za potrebe koje prate svakodnevni život i najveće obiteljske odluke. Potrošački i nenamjenski krediti ostaju najčešći izbor jer se njima najlakše pokrivaju različiti troškovi, dok stambeni krediti sve više prate tržište nekretnina i cijene koje mnogi ne mogu pratiti bez dugoročnog zaduženja. S druge strane, mali udio kredita za poslovne aktivnosti pokazuje kako se građani rijetko odlučuju na bankarsko zaduženje radi pokretanja ili širenja posla. Iz strukture zaduženja jasno se vidi da krediti građanima najčešće služe za svakodnevne potrebe, veće obiteljske troškove i rješavanje stambenog pitanja.
