Posljednja događanja i odluke Narodne skupštine RS-a predstavljaju kulminaciju, nažalost, ustrajnih inicijativa rukovodstva RS-a da podrije državu BiH, a time i njezin EU put, upozorio je u intervjuu za Večernji list Nermin Nikšić, premijer Federacije BiH i lider SDP-a.
U kontekstu kronologije zbivanja navodi kako je razlog početka kraja koalicije bila blokada usvajanja EU zakona od SNSD-a i njegovih pridruženih stranaka iz RS-a. Navodi kako je uvjeren da politička kriza neću prerasti u sigurnosnu, dodavši kako su država BiH i njezine institucije pokazale snagu i odgovornost. Uputio je i na važnost jasne podrške BiH i njezinim institucijama ključnih saveznika – SAD-a, Velike Britanije, EU-a, ali i država okruženja.
Večernji list: Svjedočimo novoj političkoj krizi u BiH, mnogi tvrde jednoj od najozbiljnijih do sada. Mislite li da će ona destabilizirati BiH i potkopati napore na njezinu europskom putu?
– Trenutačna politička situacija u BiH nije nimalo bezazlena i to treba otvoreno reći. Sve što se događa, a vezano je uz kontinuirane pokušaje rušenja ustavnog poretka od rukovodstva entiteta Republika Srpska, predstavlja ogroman sigurnosni i politički izazov za BiH i njezine institucije. Političku destabilizaciju već sada živimo i vjerujem da ona neće eskalirati u nešto zlokobnije, a institucije države i njihova reakcija daju mi za pravo da tako mislim i u to vjerujem. Posljednja događanja i odluke Narodne skupštine RS-a predstavljaju kulminaciju, nažalost, ustrajnih inicijativa rukovodstva RS-a da podrije državu BiH i njezin put u Europsku uniju. Podsjetit ću vas da je razlog početka kraja koalicije bila blokada usvajanja EU zakona od SNSD-a i njegovih pridruženih stranaka iz RS-a. To su zakoni koje smo na razini većine usuglasili do posljednjeg zareza, dakle, uz sudjelovanje predstavnika SNSD-a u tim dogovorima. Što se dogodilo zatim? SNSD je bez ikakvog suvislog razloga i obrazloženja glasovao protiv tih zakona u Zastupničkom domu Parlamentarne skupštine BiH, pri čemu su te iste zakone podržali zastupnici oporbe iz RS-a. Prije toga u Zakonu o sudovima BiH našli smo kompromis vezano uz naziv prizivnog tijela Suda BiH i sjedište koje treba biti u RS-u. Što se dogodilo zatim? SNSD je izišao s novim ultimatumom oko sjedišta Suda i tražio da bude baš u Banjoj Luci. Sve to rade dok ustrajno osporavaju Ustavni sud BiH i njegove presude, onemogućavaju popunu Ustavnog suda, bježe od zakonitog rješenja raspodjele sredstava od trošarina koja su potrebna svima nama u BiH za reformske proces. Iskreno sam se nadao i želio vjerovati da će u rukovodstvu Republike Srpske na kraju ipak prevladati razum i svijest u kakvu se avanturu upuštaju te da neće krenuti u potpuno rušenje europskog puta i institucija države BiH, čime ugrožavaju sve građane ove zemlje, njihovu budućnost i sigurnost. Nažalost, politički vrh RS-a, predvođen Miloradom Dodikom, učinio je sve da u suprotno uvjeri mene i sve koji smo željeli normalizaciju i zadržavanje jakog EU smjera. Nikome ne priželjkujem nevolje i nesreću bilo koje vrste, ali vlasti u RS-u sada žanju ono što su same posijale. Posijale su sjeme nepovjerenja, blokada, rušenja sustava i ne mogu vjerovati da su očekivale da će to ostati bez odgovora. Reakcija sustava je, naravno, uslijedila i ona je jedina moguća.
Večernji list: Mogu li građani Federacije, ali i BiH u cjelini, biti mirni i sigurni?
– Uvjeren sam da politička kriza neće prerasti u sigurnosnu krizu. Država BiH i njezine institucije pokazale su snagu i odgovornost. OSA, SIPA, Tužiteljstvo, Ustavni sud BiH rade i djeluju na najvišoj razini profesionalnosti te tako doprinose sigurnosti svih nas. Razumijem da građani nekada očekuju žustrije i brže reakcije. Međutim, moramo biti svjesni složenosti situacije u kojoj smo se našli. Imajući u vidu važnost očuvanja sigurnog okruženja i sprječavanja fizičke eskalacije političkog sukoba vlasti u RS-u s institucijama države, mislim da su državne institucije pokazale da su ipak dorasle zadatku i sistematično su, koordinirano odgovorile na izazov doprinoseći minimalizaciji svake mogućnosti ugrožavanja mira. Duboko sam uvjeren da građani BiH ne trebaju brinuti zbog sigurnosne situacije. Isto tako, moram naglasiti da u stanju psihoze koju generiraju vlasti RS-a nitko ne može s potpunom sigurnošću jamčiti da se pojedinačni incidenti neće dogoditi. Posebno me živcira zapaljiva retorika onih ostrašćenih koji nemaju pojma s čime se igraju jer u tom razdoblju nisu bili ovdje i očito pogrešno žive u uvjerenju da postoji netko drugi tko je spreman žrtvovati se za ostvarivanje njihovih ideja. Naravno, oni bi to opet gledali sa sigurne udaljenosti. Na svima nama je da radimo da do toga ne dođe usporedno s radom na zaštiti pravnog poretka i funkcija države. Smatram kako je bolje voditi pravnu i političku utakmicu, koliko god treba, nego dopustiti i najmanji sigurnosni incident. Zbog naše povijesti moramo biti svjesni da se ovdje takve stvari sigurno ne bi završile na razini incidenta. Zato smatram kako je presudno bitna jasna podrška BiH i institucijama naših ključnih saveznika – SAD-a, Velike Britanije, EU-a, ali i država okruženja.
Večernji list: Koliko je važna podrška prijatelja BiH, poglavito Republike Hrvatske i drugih zemalja članica Europske unije?
– O važnosti podrške Republike Hrvatske smo se osvjedočili prilikom otvaranja pregovora za pristupanje EU, kada je Republika Hrvatska i njezina Vlada s premijerom Andrejem Plenkovićem na čelu uložila ogromne napore i lobirala za otvaranje pregovora. Ta podrška susjeda sigurno je bila i jedan od ključnih jezičaka na vagi koji su prevagnuli u smjeru otvaranja pregovora, uz sve poteškoće koje smo već i tada imali. Pomoć Republike Hrvatske poplavljenim područjima dodatno je učvrstila pozitivan smjer razvoja međudržavnih odnosa i naše uvjerenje u iskrene, prijateljske namjere prema BiH i svim njezinim građanima jednako. Posljednje poruke ministra vanjskih poslova Gordana Grlića Radmana o podršci stabilnosti i suverenitetu BiH samo dodatno potvrđuju kontinuitet tog odnosa. Naravno, regionalna suradnja i razvoj povjerenja iznimno su važni, ali bez jasne vizije i politike cijele Unije prema BiH i regiji individualni napori ne bi bili dovoljni. Posljednja događanja pokazuju razvoj svijesti i jedinstvene vizije EU-a, koja ide u prilog BiH, našim europskim ambicijama i ambicijama za unutarnju stabilizaciju i otklanjanje svih remetilačkih elemenata koji podrivaju naš europski put. Iznimno je bitno da se pokazala konstantnost u politici SAD-a prema BiH. BiH i SAD su povijesno vezani, naš pravni ustroj osmišljen je i proglašen službenim u SAD-u. SAD je naš ključni, strateški partner i zato je neprocjenjiva podrška SAD-a suverenitetu BiH, stabilnosti i razvoju. S naše ćemo strane učiniti sve da u suradnji s EU-om, Velikom Britanijom i SAD-om, našim ključnim partnerima, nastavimo razvijati društvo ostvarenjem još dublje političke i ekonomske suradnje.
Večernji list: Kako prevladati ovo stanje te doći u poziciju da se fokus ponovno vrati na europske reforme nužne za početak pregovora o članstvu? Hoćemo li uskoro ispuniti i uvjete za sredstva iz Plana rasta?
– Bez ikakvog okolišanja moram reći da je jedini način prevladavanja kriza potpuno uklanjanje iz vlasti struktura koje aktivno rade na rušenju ustavnog poretka i ugrožavanju mira u BiH. To su strukture koje ujedno blokiraju europski put i reforme nužne za napredak BiH na putu prema EU. Pravosuđe treba i mora raditi svoj dio posla na procesuiranju odgovornih. Postupci oporbe u RS-u ulijevaju nadu i pokazuju da u tom dijelu BiH djeluju i političke snage kojima je stalo do bolje budućnosti građana koji su ih birali, da im je stalo do mira i razvoja te da ne žele sukobe i destabilizaciju. Sve poruke koje smo čuli od oporbe iz ovog dijela zemlje pokazuju da ti ljudi razumiju složenost trenutka, ali i priliku koja se nalazi pred građanima i državom BiH da našim ljudima konačno osiguramo napredak, razvoj u okrilju EU-a i dramatično veću kvalitetu života od trenutačne. Spremni smo pružiti ruku svima kojima su životi građana i njihova prava na prvom mjestu, umjesto stalne politike svađe, beznađa i konflikta koja je, izgleda, jedini modus djelovanja trenutačnih vlasti u ovom dijelu države.
Večernji list: Vlada Federacije BiH, na čijem ste čelu, krenula je snažnim koracima u smjeru omogućavanja podizanja životnog standarda radnika, prvo kroz odluku o minimalnoj plaći i omogućavanje nastavka isplate neoporezive mjesečne pomoći do odluke o smanjenju stopa doprinosa na teret poslodavca. Kakva su daljnja očekivanja?
– Navedene odluke već su dale rezultate u smislu poboljšanja životnog standarda najugroženije radničke populacije, onih koji su do donošenja odluke bili s primanjima ispod 1000 KM. Otklonili smo u značajnoj mjeri i problem nelojalne konkurencije. Postalo je očito da su određeni neodgovorni poslodavci stvarali prednost na tržištu u odnosu na odgovorne poslodavce tako što su plaće radnika, pa i direktora, prikazivali znatno manjima od realnih. Drugim riječima, razliku plaće radnicima su davali “u kuverti” i tako uplaćivali znatno niže doprinose od zakonom propisanih, dok su poslodavci koji su poštovali zakon i radnicima isplaćivali na račun punu plaću bili u tržišno podređenom položaju zbog isplate punih doprinosa te samim time većih troškova rada. Već smo krenuli u smanjenje obveza poslodavaca i do kraja godine vjerujem da ćemo usvojiti zakonsku regulativu kojom ćemo doprinose smanjiti u značajnoj mjeri u skladu s našim opredjeljenjem da rasteretimo gospodarstvo, ali i u skladu s očekivanjima poslodavaca. Provođenjem ovih mjera i reformom fiskalnog sustava, dakle sustavnim rješavanjem “sive i crne zone” poslovanja, što je jedan od temeljnih ekonomskih problema, te uvođenjem poslovanja u najvećoj mogućoj mjeri u legalne tokove, čime se osigurava i tržišna ravnopravnost, sigurni smo da ćemo omogućiti snažan razvojni zamah za cijelu Federaciju i sve stanovnike.
Večernji list: Radi li se i na rješenjima za umirovljeničku populaciju? Što možemo očekivati u idućem razdoblju?– Imamo konkretne planove i po tom pitanju, a njihova realizacija zahtijeva i određene nužne zahvate u zakonodavstvu. Svakako da je povećanje mirovina jedan od prioriteta s obzirom na životni standard naših umirovljenika koji ni približno ne oslikava njihov radni doprinos tijekom radnog vijeka. Trenutačni zakon je, nažalost, previše restriktivan i predstavlja svojevrsnu “luđačku košulju” koju je teško razmrsiti. Na to smo upozoravali i kao oporba kada je usvajan novi zakon te upozoravali na način na koji je regulirao pitanje mirovina i njihova rasta. Trenutačno je zakonski rast mirovina ograničen i vezan isključivo uz inflacijske tokove. Zato, uz redovito povećanje mirovina, koje je vezano uz usklađivanje mirovina s inflacijskim tokovima, planiramo i kombinaciju jednokratnih i dugoročnih sustavnih mjera kako bi naši umirovljenici što prije osjetili našu podršku u konkretnom smislu. Potpuno smo svjesni i opredijeljeni da već u ovoj godini popravimo životni standard umirovljenika, a učinit ćemo sve da on bude osjetljiv i prihvatljiv našim umirovljenicima. Zajedno ćemo, siguran sam, doći i do izmjena zakonskih rješenja koje će dugoročno riješiti ovo goruće pitanje. Želim uvjeriti sve umirovljenike da je, uz fiskalne reforme i minimalnu plaću, to ključni prioritet i cilj ove Vlade.
Večernji list: Nedavno ste iz USŽ-a najavili važnost ravnomjernog razvoja Federacije. Koliko je Vlada napravila pomaka u smislu odnosa prema drugim razinama vlasti?
– Od početka smo vrlo jasno opredijeljeni i to smo dokazali kroz prošlogodišnji i ovogodišnji proračun konkretnim stavkama da iskreno želimo djelovati na realizaciji mjera u cilju ravnomjernog razvoja FBiH. Međutim, imam potrebu za jednom digresijom, gdje zbog javnosti želim naglasiti da se raspodjela novca u entitetu realizira po koeficijentima iz Zakona o pripadnosti javnih prihoda, gdje je vrlo jasno određeno da FBiH pripada mnogo manje (36 posto) nego županijama, kojima pripada više od 50 posto prihoda. To namjerno govorim da javnost razumije kako je opredijeljenost Vlade da ne bježimo od odgovornosti za sve probleme u ovom društvu, ipak, ograničena financijskim kapacitetima određenim zakonom i da postoje i druge razine vlasti koje imaju ustavne nadležnosti i više novca od FBiH. Konkretno, u prošloj godini, od 4 milijarde prihoda od neizravnih poreza, 1,4 milijarde KM uprihodovala je FBiH, a 2,1 milijardu županije, dok su lokalne administracije uprihodovale 343 milijuna KM. I uz sve navedeno, ova je Vlada dvije godine za redom osigurala proračunska sredstva za razvoj lokalnih zajednica i županija u ukupnom iznosu od 500 milijuna KM – 400 za županije i 100 za gradove i općine. I dalje ćemo nastaviti biti partneri u realizaciji svih dobrih projekata na nižim razinama vlasti, ali očekujemo da se racionalno i kvalitetno planiraju te učinkovito provode. Također, želim istaknuti da fiskalnim intervencijama i planiranim reformama izravnu korist imaju proračuni lokalnih zajednica i županija te županijski zavodi zdravstvenog osiguranja za unaprjeđenje zdravstvene njege, dok su sva sredstva koja budu doznačena Federaciji izravno prihod Zavoda MIO te 10,2 posto Fonda solidarnosti od doprinosa za zdravstvo.
Večernji list: U fokusu su projekti infrastrukturne prirode poput autoceste i brzih cesta, ali i gradnja novih tvornica, poglavito namjenske industrije. Možete li se osvrnuti na te teme?
– Proračunska 2024. godina nam je od prethodne Vlade Federacije BiH u nasljedstvo ostavila otplatu najveće rate duga u povijesti. Ostavljen nam je okvir za proračun Federacije BiH za 2024. godinu koji je imao iznos duga gotovo jednak godišnjim prihodima od PDV-a. Dodatno nam je usložnjena situacija činjenicom da je zbog ranije neodgovornosti i neplaćanja obveza proračun Federacije BiH morao platiti više od 350 milijuna KM duga Autocesta Federacije BiH. Kada na to dodate da smo prošle godine izdvojili iz proračuna dodatnih 511 milijuna za redovitu isplatu mirovina te da smo godinu završili bez rebalansa, jasno je kako su Ministarstvo financija i Vlada u odnosu na javne financije vodili jako odgovornu politiku. I uz sve te izazove, koji nisu ni mali ni jednostavni, u prvih 14 mjeseci mandata nismo kukali, nego smo kreirali plan i provodili ga. Vlada Federacije BiH usvojila je Program javnih investicija Federacije 2025. – 2027. godine. Ukupna vrijednost 134 projekta uključena u Program javnih investicija Federacije BiH 2025. – 2027. godine iznosi 19 milijardi i 152,3 milijuna KM, od čega se 9 milijardi i 318,2 milijuna KM odnosi na 80 kandidiranih projekata, 6 milijardi i gotovo 545 milijuna KM na 46 projekata čija je provedba u tijeku i 3 milijarde i gotovo 290 milijuna KM na osam odobrenih projekata. Uspjeli smo okrenuti negativne trendove posrnule namjenske industrije. Na noge smo podigli već prežaljena poduzeća prepuštena stečaju, poput sarajevskog Zraka. Bugojanski Binas prošle je godine udvostručio prihode i umnogostručio broj zaposlenih. Isto vrijedi i za BNT iz Novog Travnika. Energoinvest je od urušenog poduzeća, sjene nekadašnjeg diva, ponovno jedno od najvitalnijih poduzeća koje se brzo razvija i prodire na međunarodna tržišta. Elektroprivrede i rudnici su nakon godina nemara i investicijske zapuštenosti u procesu poslovne revitalizacije koja će definitivno biti i zahtjevna i dugoročna. Negativni trendovi su zaustavljeni, ali za ozbiljniju stabilizaciju trebat će vrijeme. Autoceste Federacije BiH pokreću novi investicijski ciklus, koji će osigurati ne samo nastavak koridora Vc nego i izgradnju brzih cesta. Na kraju, kompanije iz telekom sektora ostvaruju dobre poslovne rezultate, što predstavlja razlog za zadovoljstvo jer ih Vlada Federacije BiH vidi kao ključne partnere u realizaciji strategije digitalizacije bh. društva.
Večernji list: Kakvo je ozračje unutar same Vlade po pitanju dogovora i suradnje oko ključnih pitanja?
– Ne krijem i vrlo često izražavam svoje zadovoljstvo ozračjem unutar Vlade koja je, prije svega, određena motivom i iskrenom namjerom svih da u svakom resoru napravimo iskorake u interesu građana. Naravno, nisam sklon idealiziranju, imamo mi teških i dugih rasprava o pojedinim pitanjima, ali je dijalog osnova svakog dogovora koji rezultira da smo gotovo sve odluke u 21 mjesec rada Vlade usvojili jednoglasno. Kad uzmete u obzir da smo u razdoblju ove Vlade, koje je kraće od dvije godine, usvojili 11 strategija, da ih je 13 u izradi, 30 nacrta zakona, 65 prijedloga zakona te 1367 odluka i 36 uredbi, možemo sa sigurnošću reći da ne postoji ni jedna ključna stvar koju nismo počeli. To mi je neizmjerno važno. Jedno je sigurno, kad igraš timski, bez fige u džepovima, s ispravnim namjerama, život ti vrati pravim vrijednostima. Važno je to zbog sve naše djece jer, na kraju, sve što radimo ima samo jedan cilj – mirnu i sretnu budućnost u domovini gdje su i rođena. Hoćemo li uspjeti, ne znam, ne ovisi sve ni o nama?! Jedno sam siguran, da mogu reći i obećati uime cijele Vlade Federacije BiH da ćemo svaki atom snage i svaku minutu svog rada iskoristiti da u ovom mandatu uradimo ono što smo planirali. Siguran sam kako će to na svom standardu i kvaliteti života osjetiti svi građani Federacije BiH.
