viteski.ba logo
Zrak u vitezu
OGLAS
Vrijeme objave: 29.04.23 @ 21:14
OGLAS

Nakon deblokade Christiana Schmidta stvoreni su preduvjeti za izbor Vlade, što se događalo u ozračju prosvjeda i prijetnji koje su organizirali SDA i DF

Zastupnički dom Parlamenta Federacije BiH tijesnom je većinom izabrao novu Vladu FBiH na sjednici koja je održana dok su ispred zgrade trajali prosvjedi na koje su pozvali iz SDA i Demokratske fronte, piše Večernji list BiH

OGLAS

Za izbor Vlade kojoj je na čelu Nermin Nikšić glasovao je 51 zastupnik, a nju čine dužnosnici HDZ-a BiH i HDZ-a 1990. odnosno Hrvatskog narodnog sabora BiH iz hrvatskog bloka. Ministri iz probošnjačkog i građanskog bloka dolaze iz SDP-a BiH, NiP-a i Naše stranke. Nova imena su dr. Nediljko Rimac za federalnog ministra zdravstva, koji dolazi iz redova HDZ-a 1990. Novo ime je i Jasna Duraković iz SDP-a, koja je imenovana za ministricu obrazovanja i znanosti.

Šarolik sastav

OGLAS

Amir Hasičević iz Naše stranke postao je ministar trgovine. Kemal Hrnjić novi je ministar poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva. Nedžad Lokmić je ministar branitelja i invalida Domovinskog rata. Ministar unutarnjih poslova je Ramo Isak. Odranije za ministra financija imenovan je Toni Kraljević, koji će biti potpredsjednik Vlade. Ministarstvo pravosuđa vodi Vedran Škobić. Ministrica kulture i sporta Federacije BiH je Sanja Vlaisavljević. Ministar prostornog uređenja je Željko Nedić, a Andrijana Katić ministrica prometa i veza. Ministar raseljenih osoba i izbjeglica je Nerin Dizdar, a razvoj, poduzetništvo i gospodarstvo vodi Vojin Mijatović te će biti drugi potpredsjednik. Vedran Lakić dobio je resor energetike, industrije i rudarstva, a Adnan Delić rad i socijalnu politiku. Nasiha Pozder je ministrica turizma i zaštite okoliša, a Željko Nedić je ministar prostornog uređenja. Predsjednica Federacije BiH Lidija Bradara je, predstavljajući odluku, pozvala Parlament da pokaže “dostojanstvo, da ostanemo principijelni i dokažemo kako u ovoj zemlji ipak vlada demokracija, kako smo u stanju sami donositi odluke, kako nećemo pristati na nasilje, nego na kaos odgovoriti radom i preuzimanjem odgovornosti”. U ekspozeu je premijer Nermin Nikšić istaknuo kako se BiH suočava s velikim iskušenjima i padom gospodarskih aktivnosti, što je posljedica i agresije na Ukrajinu, te je najavio niz ekonomskih mjera poput poticaja izvoznicima, zaustavljanja trenda odlaska ljudi i korištenja domaćih potencijala. Ocijenio je ključnim rad na izgradnji povjerenja u ovome entitetu te popravljanje odnosa i jačanje suradnje s Republikom Srpskom. Nakon toga uslijedile su vrlo maštovite optužbe iz redova SDA i DF-a kako se Federacija BiH isporučuje Zagrebu te da su bošnjački zastupnici koji su je podržali izdajnici ovoga naroda. Nakon iznesenih kritika zastupnici SDA i Demokratske fronte napustili su zasjedanje. Na tragu “izdaje” bile su i optužbe na prosvjedu koji se održavao ispred zgrade Parlamenta.

Objasnio odluku od 2. 10.

OGLAS

Posljednja odluka visokog međunarodnog predstavnika djelomično je bila nastavak one od 2. listopada 2022. godine kada je povećao broj zastupnika po klubovima naroda u Domu naroda Federacije BiH te potrebnu kvalificiranu većinu za izbor dijela izvršne vlasti, odnosno predsjednika i dvoje dopredsjednika. Naime, u izbornoj noći je, umjesto trećine potrebne za izbor predsjednika odnosno dopredsjednika, što je oko 33 posto, kako je vrijedila odluka od 2002. godine i zahvaljujući kojoj su Hrvati iz vlasti u dva navrata, uz asistenciju međunarodne administracije iz BiH, isključeni prigodom provedbe rezultata izbora, donesena odluka da je za izbor predsjednika Federacije BiH potrebno skupiti najmanje 11 ruku, što je oko 47 posto. Ta Schmidtova odluka predstavljala je iskorak u odnosu na katastrofalno loše prijedloge iz vremena austrijskog diplomata na čelu međunarodne uprave u BiH Wolfganga Petritscha. Posljednja pak Schmidtova odluka od 27. travnja ponovno je bila korak natrag prema odluci kojom je Petritsch narušio temeljne postavke Washingtonskog mirovnog sporazuma, a što se ogleda u brojkama koje su potrebne u proceduri izbora premijera Federacije BiH. Ti amandmani predviđaju i donekle izmijenjene procedure izbora Vlade kako bi se izbjegla situacija u koju je upala Federacija BiH u posljednjih pola godine s blokadama SDA. Naime, predsjednik Federacije BiH će, nakon konzultacija s predsjedateljem i dopredsjedateljem obaju domova, predsjednicima klubova i dopredsjednicima Federacije, odrediti mandatara za sastav Vlade koji ima vjerodostojne izglede dobiti potporu u Zastupničkom domu Parlamenta Federacije. Mandatar će najprije u roku od 15 dana biti dužan izvijestiti predsjednika o formiranju Vlade koju bi, ako je bude imenovao predsjednik Federacije uz suglasnost oba dopredsjednika Federacije, mogla podržati većina u Zastupničkom domu. Ostaje neizmijenjena odredba da Vladu Federacije imenuje predsjednik Federacije uz suglasnost oba dopredsjednika Federacije u roku od 30 dana od dana izbora predsjednika i dva dopredsjednika. Vlada Federacije Bosne i Hercegovine bit će izabrana nakon što njezino imenovanje većinom glasova potvrdi Zastupnički dom Federacije. No, ako se to ne dogodi nakon prvoga kruga, predsjednik dobiva dodatni rok od 30 dana da ponovi postupak. Ako pak to ponovno ne poluči uspjeh s imenovanjem Vlade Federacije uz suglasnost oba dopredsjednika Federacije, Vlada koju predloži predsjednik Federacije uz suglasnost jednog dopredsjednika prosljeđuje se ipak Parlamentu Federacije. Ovako predložena Vlada smatra se izabranom ako bude potvrđena većinom glasova u Zastupničkom domu, a potom većinom glasova u Domu naroda, pod uvjetom da glasovi “protiv” ne uključuju tri petine ili više izaslanika u jednom ili više klubova konstitutivnih naroda. Tri petine je 14 ruku, odnosno da bi Vlada mogla biti izabrana, potrebno je da za njezino imenovanje bude deset izaslanika, što je jedan izaslanik manje od broja potrebnog za izbor predsjednika Federacije BiH u svakome klubu. Na posljednjim izborima bošnjačke stranke uspjele su doći do pet podobnih Hrvata, a uz projekt masovne mobilizacije kako bi izbacili Hrvate moguće je da u budućnosti dođu i blizu broja deset. Schmidt je konačno uveo i rješenje kojim se uvodi institut prijevremenih izbora u slučaju da se uopće ne uspije doći do dogovora, što je recept u svim demokracijama. Umjesto izmjena odredaba Ustava, ovakvo tehničko rješenje pomaže doći do ispunjavanja volje građana. Prijevremeni izbori bit će raspisani u skladu s Izbornim zakonom BiH za Zastupnički dom Federacije i za županijske skupštine. Mandat predsjednika i dva dopredsjednika Federacije također prestaje njihovim smjenjivanjem nakon ovih prijevremenih izbora. Ove izmjene, ruku na srce, najmanje su loše od svih do sada kojima je međunarodna administracija ranije uglavnom pogodovala jačanju podjele Bosne i Hercegovine na dva dijela, gdje Srbi u Republici Srpskoj odnosno Bošnjaci u Federaciji BiH ostvaruju dominaciju. Čak iako je vjerojatno namjera bila pomoći BiH kako bi djelomično napustila koncept iz rata te se stvorili temelji za izgradnju normalne, građanske države. No, to se ubrzo pretvorilo u suprotnost, odnosno nastavak ostvarenja radikalnih ratnih ciljeva o stvaranju nacionalnih državica Srba i Bošnjaka. Za realizaciju te ideje poslužila je odluka Ustavnoga suda BiH o konstitutivnosti naroda na teritoriju cijele BiH, koja je, međutim, posve iskrivljeno primijenjena.

Protiv Hrvata

Svejedno, do 2002. godine i Petritschevih amandmana Federacija BiH je mnogo bolje funkcionirala, a odluke su se donosile jednoglasno. Hrvati su do tada imali potpuni paritet u Vladi Federacije BiH, a u njoj je bilo po osam Hrvata i Bošnjaka, a svaki ministar imao je zamjenika iz reda drugoga naroda. Postojao je konsenzus u odlučivanju, a u Domu naroda bilo je mnogo teže narušiti narodni legitimitet izaslanika u svakome od klubu Doma naroda. Nakon tih odluka uslijedili su deseci uglavnom manje važnih odluka, ali većina je, tako tvrdi bivši sudac Ustavnoga suda BiH Mato Tadić, bila na štetu Hrvata. Zbog nametanja izmjena izbornih propisa, tzv. Barryjevih amandmana iz 2000., hrvatske političke stranke organizirale su Hrvatski narodni sabor BiH u Travniku 2000., a sljedeće godine pokrenuli pobunu u okviru Hrvatske samouprave. Uslijedio je brutalan odgovor međunarodne uprave gašenjem Hercegovačke banke, smjenom brojnih dužnosnika te policijskim i kaznenim progonom.

OGLAS
OGLAS
Oglasi
LM