Ključna mjera kojom se sprječavaju obolijevanje, komplikacije i umiranje stanovništva od niza bolesti, počevši od tuberkuloze i velikog kašlja do poliomijelitisa, obvezna je imunizacija, odnosno cijepljenje djece i mladih od rođenja do 18. godine života.
Upravo o ovoj temi, ali i ostalima koje se odnose na unapređenje javnog zdravlja, izazove s kojima se struka suočava, kao i potrebu edukacije razgovarali smo s prim. dr. sc. Sinišom Skočibušićem, dr. med., ravnateljem Zavoda za javno zdravstvo FBiH.
U okviru redovitih aktivnosti Zavoda za javno zdravstvo FBiH i provedba je programa obvezne imunizacije djece i mladeži. Jeste li zadovoljni dinamikom u prošloj godini?
– Tuberkuloza, hepatitis, difterija, veliki kašalj, ospice, tetanus, poliomijelitis, rubeola, parotitis i druge zarazne bolesti su među nama, one su realnost i kontinuirana opasnost. Ključna mjera kojom sprječavamo obolijevanje, komplikacije i umiranje stanovništva od ovih bolesti i njihovo širenje je obvezna imunizacija, odnosno cijepljenje djece i mladih od rođenja do 18. godine života. Zavod je i tijekom 2024. godine mnogo radio i trudio se da obvezna imunizacija bude dostupna svima u FBiH i da bude na visokoj razini. Da se ne bi javljale epidemije ovih bolesti, obuhvat obveznom imunizacijom treba biti iznad 90%. Mi, nažalost, imamo situaciju da, ovisno o županiji, obuhvat obveznom imunizacijom u FBiH iznosi od 24,5% do 98,1%. U mjestima, općinama i velikim urbanim sredinama u FBiH gdje je obuhvat posljednjih godina bio nizak, javile su se, nažalost, epidemije ospica i velikog kašlja.
Kakvo je stanje danas s epidemijama ospica i velikog kašlja u FBiH?
– Epidemije ospica i velikog kašlja (pertussis) u završnoj su fazi. Do sada imamo gotovo 7500 registriranih slučajeva ospica i gotovo 700 slučajeva velikog kašlja. Što se tiče ospica, dominantno obolijevaju djeca predškolske dobi, a najčešći prijenos infekcije je unutar vrtića. Među oboljelima 97% ih nije cijepljeno. Prijavljeno nam je više od 500 hospitalizacija i dva smrtna slučaja. Od velikog kašlja također najviše obolijevaju necijepljena djeca do četiri godine života. Prijavljeno nam je više od 130 hospitalizacija i pet smrtnih slučajeva od velikog kašlja. Upravo su ove epidemije poticajno utjecale na roditelje da dovedu djecu na cijepljenje i trenutačno imamo evidentirano da je oko 11.000 djece, kod koje je obvezna imunizacija odgađana, primilo u 2024. MRP cjepivo. Pitam se jesu li ove žrtve bile potrebne u 21. stoljeću.
Što biste preporučili onim roditeljima koji odbijaju cijepiti svoju djecu?
– Najveći dio roditelja koji oklijevaju ili odgađaju cijepljenje vođen je neopravdanim strahom i dobrom namjerom da zaštiti svoju djecu. Roditeljima poručujemo da nema ni jednog razloga za strah i skepticizam. Jer znanost je objasnila sigurnost, kvalitetu, učinak i dokazala korist cjepiva. Mnoge neutemeljene tvrdnje i dezinformacije još uvijek, nažalost, kolaju zahvaljujući neodgovornim pojedincima, posebno na društvenim mrežama. Mi slijedimo znanost i zato kontinuirano radimo na edukaciji i prosvjećivanju ljudi, posebice roditelja, zdravstvenih i prosvjetnih djelatnika, o cjepivima i imunizaciji. Neodgovorno je ne zaštititi djecu od bolesti koje se mogu spriječiti.
Što je još potrebno učiniti da se poveća obuhvat obveznom imunizacijom u FBiH?
– Imunizacija je zajednička odgovornost i obveza cijelog društva, posebice javnog zdravstva, sustava zdravstva u cijelosti, obrazovanja, kao i roditelja koji pravodobno trebaju dovesti dijete na imunizaciju. Što se tiče nas u javnom zdravstvu, mi mnogo ulažemo u obuku zdravstvenih djelatnika kako bi se naučili učinkovitim komunikacijskim vještinama i s povjerenjem, ali i uvjerenjem odgovarali na oklijevanje roditelja. Na tome ćemo i dalje raditi. Suradnjom sa zdravstvenim djelatnicima, ali i lokalnim utjecajnim osobama od povjerenja i dalje ćemo raditi na kampanjama i širiti točne informacije. Važno je koristiti društvene mreže i aplikacije kako bi sadržaji temeljeni na činjenicama bili lakše dostupni. I dalje ćemo sudjelovati na interaktivnim radionicama koje uključuju zajedničke rasprave te pitanja i odgovore. Što se tiče sustava zdravstva, potrebno je da se, ako je moguće u sveopćem nedostatku zdravstvenoga kadra, više zdravstvenih djelatnika angažira na imunizaciji, da se roditelji pismeno pozivaju na imunizaciju, produlji radno vrijeme za imunizaciju u pedijatrijskim službama domova zdravlja, da se zakazuju rani jutarnji i popodnevni termini, organiziraju otvoreni cijepni punktovi gdje bi se imunizacija provodila bez potrebe zakazivanja termina tijekom cijelog dana. Mi smo prema nadležnom federalnom ministarstvu pokrenuli inicijativu za uvođenje plaćenog dopusta roditelja s posla radi imunizacije djece. Inspekcijska tijela imaju svoju obvezu i nadležnost u skladu sa zakonskim propisima.
Jedna od novosti koja je obilježila proteklo razdoblje je i uvođenje preporučene imunizacije protiv HPV-a. Radi se o cjepivu koje ima fantastične rezultate te je od iznimnog značaja njegova primjena u Federaciji BiH. Kakvi su dosadašnji rezultati te razmišlja li se možda o uvođenju obveznog cijepljenja protiv HPV-a?
– HPV je ključni uzročnik karcinoma vrata maternice (cerviksa), rodnice, stidnice, anusa, penisa, karcinoma u području usta i ždrijela te genitalnih i negenitalnih bradavica. Godišnje više od 150 žena u FBiH oboli od karcinoma vrata maternice, a više od 80 njih umre. Imunizacija protiv HPV-a i redoviti preventivni pregledi siguran su način zaštite od karcinoma i bolesti prouzročenih HPV-om. Zato smo mi uveli cijepljenje protiv HPV-a i preporučili ga djevojčicama i dječacima u dobi od 13 godina – prije izlaganja virusu, tj. prije početka spolne aktivnosti. Cjepivo se može dati i starijima koji nisu prethodno cijepljeni. Daju se dvije doze devetovalentnog cjepiva protiv HPV-a, s razmakom od najmanje 6 mjeseci između 1. i 2. doze cjepiva. Provođenje programa imunizacije protiv HPV-a u Federaciji BiH počelo je krajem 2022. godine najprije u četirima lokalnim sredinama. Zatim je 2023. godine proširen na cijelu Federaciju BiH. U dvije godine provođenja imunizacije protiv HPV-a prvu dozu cjepiva protiv HPV-a primilo je gotovo 4000 djevojčica i djevojaka u FBiH.
Godina koja je pred nama donosi i veliku novost, uvođenje i pneumokoknog cjepiva u obvezni imunizacijski program. Što će takav potez značiti za javno zdravstvo?
– Imunizacija protiv pneumokoka štiti djecu od upale uha, upale pluća, meningitisa i sepse. To su vrlo ozbiljne bolesti koje opterećuju zdravstveni sustav u FBiH. Službenom početku procesa imunizacije protiv pneumokoka prethodila je realizacija serije edukativnih radionica koje smo uredili i organizirali za zdravstvene djelatnike u svih deset županija u FBiH. Radionice su održane u Sarajevu, Grudama, Žepču, Vitezu, Cazinu, Goraždu, Orašju, Gračanici i Međugorju. Tijekom listopada, studenoga i prosinca 2024. godine na radionicama je bilo 260 sudionika, liječnika, specijalista, medicinskih sestara i drugih stručnjaka uključenih u provedbu imunizacije u FBiH.
Koliki je značaj ostalih programa i aktivnosti cijepljenja stanovništva, a osobito u zimskoj sezoni?
– Od listopada 2024., kada smo počeli nadzor nad gripom u FBiH, prijavljeno je više od 7277 slučajeva bolesti slične gripi (ILI) i laboratorijski su potvrđena dva slučaja gripe u Federaciji BIH. Vrhunac aktivnosti gripe očekuje se u siječnju i veljači. Zavod je ove godine osigurao 7000 doza četverovalentnog inaktiviranog cjepiva protiv sezonske gripe i distribuirao ga u sve krajeve u Federaciji BiH. Županijski zavodi također svake godine osiguravaju određenu količinu cjepiva za stanovništvo. Imunizacija protiv gripe smanjuje rizik od ozbiljne bolesti, sigurna je i besplatna za ugrožene skupine. Ugrožene skupine su osobe starije od 65 godina, štićenici i zaposlenici domova za starije, kronični bolesnici bez obzira na životnu dob te trudnice. Veliko je zanimanje za cijepljenje protiv gripe u FBiH i drugih građana.
Možete li se osvrnuti na preventivne programe koje provodite?
– Zavod je i u 2024. godini nastavio program oralnog zdravlja djece “Zube pregledaj – osmijeh sačuvaj”. Cilj programa je procjena stanja oralnog zdravlja djece u dobi od 6 i 12 godina. Ukupno je pregledano 4159 djece. Ustanovili smo da je karijes zuba i dalje jedna od najraširenijih bolesti dječje dobi u našoj zemlji.
Zavod radi i preventivni program ranog otkrivanja slabovidnosti djece “Pregledaj – progledaj”. Cilj je otkriti slabovidnost u ranoj dobi kod djece i početi pravodobno liječenje, smanjiti rizik od razvoja slabovidnosti. Do sada ih je pregledano više od 8200. Veliki broj djece/roditelja dobio je preporuku da se jave na detaljan specijalistički oftalmološki pregled.
U cilju zaštite javnog zdravlja putem jačanja svijesti populacije o štetnim učincima pušenja i izloženosti duhanskom dimu Zavod je pokrenuo program prevencije pušenja i zaštite zdravlja od posljedica izloženosti duhanskom dimu “Zdravlje svima bez duhanskog dima” i realizira brojne programske aktivnosti. Nastavljamo pratiti dugoročne učinke Zakona o kontroli i ograničenoj upotrebi duhana, duhanskih i ostalih proizvoda za pušenje na javno zdravlje, što traži respektabilno razdoblje. U idućem razdoblju radit ćemo na razvoju preventivnih programa, napose onih usmjerenih na suzbijanje i smanjenje kroničnih nezaraznih bolesti, posebno karcinoma.
Kolika je uloga Zavoda kada govorimo o aktivnostima poput različitih laboratorijskih ispitivanja, reagiranja u slučaju prirodnih katastrofa, kampanja za poboljšanje općeg zdravlja stanovništva?
– Naše usluge obuhvaćaju cijelu Federaciju BiH, a naši zaposlenici djeluju na terenu, u uredima i laboratorijima. Ističem naše akreditirane laboratorije za ispitivanje hrane, vode i predmeta opće uporabe, kao i za mjerenje ionizirajućeg zračenja, koje osiguravaju visoke standarde sigurnosti i kvalitete, sve u cilju zaštite zdravlja. Posebno smo ponosni što mikrobiološki pratimo zdravstvenu ispravnost vode u velikom broju javnih vodovodnih sustava, čime izravno pomažemo u podizanju kvalitete javne vodoopskrbe.
Tijekom stanja prirodne nepogode prouzročene poplavama u FBiH svoje ljudske i materijalne resurse stavili smo na raspolaganje u svrhu djelovanja na ugroženim područjima.
U kojoj je mjeri važna domaća i međunarodna suradnja i razmjena znanja i iskustava u temama od interesa za javno zdravlje?
– Zavod ima dobru suradnju s Vladom Federacije BiH i njezinim ministarstvima, županijskim zavodima za javno zdravstvo, drugim zdravstvenim ustanovama u općinama i županijama, fakultetima zdravstvenih usmjerenja, drugim domaćim organizacijama, tijelima i institucijama. Važno nam je i međunarodno sudjelovanje i suradnja. Zavod je ojačao svoju poziciju na međunarodnoj razini kroz uključivanje u različite međunarodne inicijative, programe, projekte i forume te kroz suradnju na promociji znanstveno-istraživačkog rada te originalnih znanstvenih spoznaja u Federaciji BiH.