Iako će, prema dostupnim najavama, novi granični prijelaz Gradiška biti otvoren u prosincu, to će, prema informacijama Večernjeg lista, i dalje biti na privremenoj osnovi, baš kao i u slučaju graničnog prijelaza Svilaj. U oba slučaja riječ je o prijelazima pozicioniranima na rijeci Savi preko koje vode i novi mostovi financirani i podržani iz Europske unije, no, kako bi ostvarili svoj puni potencijal, nužno je da Mješovito povjerenstvo dviju država sastavi tekst novog ili aneks postojećeg ugovora koji će kategorizirati navedena dva prijelaza. U praksi bi to značilo da Svilaj i Gradiška dobivaju status koji će im omogućiti prijevoz različitih vrsta roba, a to je mogućnost na koju s očekivanjem gleda poslovna zajednica iz BiH, osobito poljoprivredni proizvođači.
Važnost prometa
Vratimo se Gradišci i novom prijelazu koji bi, tehnički gledano, trebao biti uskoro otvoren, što je pak posljedica činjenice da je Hrvatska završila izgradnju brze ceste od novog graničnog prijelaza kod Stare Gradiške do čvora u Novom Varošu nedaleko od autoceste A3 na koju će se spojiti, kao i gradnju objekata na graničnom prijelazu. S druge strane, BiH je već ranije završila infrastrukturne aktivnosti sa svoje strane, no nekoliko se prepreka ispriječilo da novi prijelaz bude u funkciji navrijeme. U konačnici, zadnju riječ mora dati Mješovito povjerenstvo sastavljeno od predstavnika Bosne i Hercegovine i Republike Hrvatske, a koje će raditi na utvrđivanju svih pravila koja se tiču carine i prijevoza robe, a sve kako bi novi granični prijelaz postao operativan što je prije moguće.
Na dnevnom redu sastanaka koji bi trebali početi u idućem razdoblju bit će i status graničnog prijelaza Svilaj koji je već dulje u funkciji, ali bez stalno riješenog statusa, zbog čega Vijeće ministara svake godine donosi odluku kojom se ovaj GP otvara za međunarodni promet putnika i određenih vrsta roba (bez veterinarske inspekcije). Osposobljavanje navedenih dvaju graničnih prijelaza u smislu iskorištavanja njihovih punih mogućnosti, odnosno potencijala za prijevoz svih vrsta robe, u svakom bi slučaju bilo od iznimne koristi za bosanskohercegovačke gospodarstvenike koji muku muče s malim brojem osposobljenih graničnih prijelaza, ali i prijevoznike općenito, koji su, podsjećamo, i dalje u podređenom položaju u odnosu na kolege iz Europske unije uslijed pravila 180/90.
Konkurentnost
Oba ova granična prijelaza valja promatrati u svjetlu nekoliko činjenica koje izravno utječu na protočnost prometa putnika, ali i roba. Naime, od listopada je u postupnoj primjeni novi elektronički sustav ulaska i izlaska iz Europske unije (EES), a koji će u prošlost poslati pečatiranje putovnica, uz uvođenje davanja biometrijskih podataka, odnosno skeniranje.
Nadalje, u kontekstu gospodarstva ekonomisti su mišljenja kako bi granični prijelaz Svilaj morao dobiti status BIP, a to znači da bi preko njega bio omogućen prijevoz svih vrsta roba. To bi u značajnoj mjeri olakšalo poslovanje brojnih gospodarskih subjekata koji gravitiraju Republici Hrvatskoj, odnosno izvozu svojih roba na tržište Europske unije. Brojna izvozno orijentirana poduzeća, ali i proizvođači hrane iz Zeničko-dobojske, Tuzlanske i Posavske županije stoga na Svilaj gledaju kao na ključ osnaživanja vlastite konkurentnosti na zahtjevnim europskim tržištima. S druge strane, ostaje za vidjeti hoće li granični prijelaz Gradiška dobiti status BIP, a što je mogućnost koju također priželjkuju mnogi izvoznici. Tim više što su upravo mostovi Gradiška i Svilaj projekti koje je podržavala Europska unija, a koja Bosnu i Hercegovinu želi u bliskoj budućnosti vidjeti dijelom zajedničkog europskog tržišta. Takvo što traži odgovoran pristup s obje strane.
