Fizičke i pravne osobe u Federaciji BiH uplatile su od 2020. do 2024. godine 90.596.164,48 KM ekološke naknade koja se plaća pri registraciji motornih vozila, pokazuju podaci Fonda za zaštitu okoliša FBiH dostavljeni na zastupničko pitanje Admira Čavalića.
Od prikupljenih prihoda 70 posto pripada županijama, dok 30 posto ostaje Fondu. U dostavljenom pregledu projekata financiranih iz ove naknade za promatranih pet godina iskazano je ukupno približno 12,65 milijuna KM, piše Akta. Iako je odgovor Fonda datiran 20. listopada 2026. godine, podaci se odnose na razdoblje zaključno s 2024. godinom. Dokument ne obuhvaća uplate i projekte iz 2025. i 2026. godine.
Županijske doznake i projekti Fonda odvojene su stavke
Prema raspodjeli navedenoj u odgovoru, županijama je po osnovi pripadajućeg dijela od 70 posto raspoređeno približno 63,42 milijuna KM. Preostalih 30 posto ukupno naplaćenih naknada iznosi oko 27,18 milijuna KM.
Pritom treba razlikovati novac koji pripada županijskim proračunima od sredstava za projekte koje financira Fond. Iznosi projekata po županijama predstavljaju dodatnu, odvojenu stavku i ne pokazuju ukupna sredstva koja su pojedinoj županiji pripala iz ove naknade.
Najviše naknada prikupljeno je u Sarajevskoj županiji, ukupno 18,76 milijuna KM, a zatim u Tuzlanskoj županiji, 18,38 milijuna KM, te Zeničko-dobojskoj županiji, 14,83 milijuna KM.
Pregled naplaćenih naknada, raspoređenih sredstava po županijama (udio od 70 posto) te iznosa projekata Fonda za razdoblje izgleda ovako:
Sarajevska županija: naplaćeno je 18,757 milijuna KM, županiji je raspoređeno 13,130 milijuna KM, dok je kroz projekte Fonda odobreno približno 1,829 milijuna KM.
Tuzlanska županija: naplaćeno je 18,375 milijuna KM, županiji je pripalo 12,863 milijuna KM, a za projekte Fonda izdvojeno je približno 1,697 milijuna KM.
Zeničko-dobojska županija: naplaćeno je 14,830 milijuna KM, županiji je pripalo 10,381 milijun KM, dok je kroz projekte Fonda usmjereno približno 2,551 milijun KM.
Hercegovačko-neretvanska županija: naplaćeno je 10,651 milijun KM, županijski dio iznosi 7,455 milijuna KM, a kroz projekte Fonda realizirano je približno 1,919 milijuna KM.
Srednjobosanska županija: naplaćeno je 9,628 milijuna KM, županiji je doznačeno 6,739 milijuna KM, dok je za projekte Fonda izdvojeno približno 0,625 milijuna KM.
Unsko-sanska županija: naplaćeno je 7,865 milijuna KM, županijski dio iznosi 5,506 milijuna KM, a kroz projekte Fonda evidentirano je približno 0,236 milijuna KM.
Zapadnohercegovačka županija: naplaćeno je 6,322 milijuna KM, županiji je pripalo 4,426 milijuna KM, dok je kroz projekte Fonda pripalo približno 2,076 milijuna KM.
Hercegbosanska županija: naplaćeno je 1,871 milijun KM, županiji je raspoređeno 1,310 milijuna KM, a kroz projekte Fonda osigurano je približno 0,381 milijun KM. Posavska županija: naplaćeno je 1,367 milijuna KM, županijski udio iznosi 0,957 milijuna KM, dok je kroz projekte Fonda odobreno približno 0,081 milijun KM. Bosansko-podrinjska županija: naplaćeno je 0,929 milijuna KM, županiji je raspoređeno 0,650 milijuna KM, a za projekte Fonda izdvojeno je približno 0,034 milijuna KM.
Najviše projektnih sredstava evidentirano u ZDŽ-u
Prema zbroju godišnjih iznosa u dostavljenom pregledu, među županijama najviše sredstava kroz projekte Fonda evidentirano je u Zeničko-dobojskoj županiji, oko 2,55 milijuna KM. Slijede Zapadnohercegovačka s približno 2,08 milijuna KM, Hercegovačko-neretvanska s 1,92 milijuna KM i Sarajevska županija s 1,83 milijuna KM. Za Tuzlansku županiju iskazano je približno 1,70 milijuna KM.
Dodatnih 1,23 milijuna KM, odnosno oko 9,7 posto ukupne vrijednosti prikazanih projekata, vodi se u kategoriji „Federacija BiH“. Među tim stavkama su razvoj mreže postaja za praćenje kvalitete zraka, istraživanja, projektna dokumentacija i druge aktivnosti koje obuhvaćaju šire područje Federacije. Zbog toga županijski iznosi sami po sebi ne prikazuju sve moguće koristi od projekata koji se vode na federalnoj razini.
TŽ: Na 100 KM uplata oko 9,23 KM kroz projekte Fonda
Tuzlanska županija sudjelovala je s približno 20,3 posto u ukupno naplaćenim naknadama, dok je njezin udio u ukupnoj vrijednosti prikazanih projekata Fonda iznosio oko 13,4 posto. Kada se sredstva za projekte evidentirane u TŽ-u usporede s ukupnim uplatama iz te županije, na svakih 100 KM naplaćenih naknada dolazi približno 9,23 KM kroz projekte Fonda. Prema istom izračunu, u Zapadnohercegovačkoj županiji taj iznos je oko 32,84 KM, u Hercegbosanskoj županiji oko 20,37 KM, a u Unsko-sanskoj županiji oko 3 KM.
Ovi omjeri ne uključuju pripadajućih 70 posto prihoda raspoređenih županijama i ne predstavljaju ukupan povrat novca pojedinoj županiji. Također, sami po sebi ne objašnjavaju razloge razlika u projektnom financiranju. U pregledu za TŽ navedeni su, među ostalim, projekti toplifikacije i proširenja toplovodnih mreža, gospodarenja otpadom, praćenja emisija i povećanja energetske učinkovitosti. Za 2024. godinu iskazano je i 220.000 KM za projekt integralnog gospodarenja otpadom u Gračanici, koji uključuje nabavu žutih kanti za odvajanje korisnog dijela otpada u kućanstvima.
Kako je utrošen županijski dio novca?
Tuzlanskoj županiji je prema tablici Fonda po osnovi pripadajućeg dijela od 70 posto raspoređeno 12.862.592,40 KM. Čavalić je najavio da će odgovor o načinu trošenja tog novca tražiti od Vlade TŽ-a. Fond je u svojem dopisu naveo da se ostala pitanja odnose na podatke i informacije iz nadležnosti županijskih tijela vlasti, odnosno vlada županija. „Ovo je naš novac, novac poreznih obveznika“, poručio je Čavalić, zatraživši više sredstava kroz projekte Fonda, ali i bolji fokus na projekte koji rješavaju ekološke probleme.
