Unatoč pogoršanoj epidemiološkoj situaciji u cijeloj zemlji, male su šanse da lokalni izbori zakazani za 15. studenoga budu prolongirani. Teoretski, takva opcija postoji, ali u praksi je malo vjerojatno da će se posegnuti za tom mjerom, piše Večernji list BiH.
Ono na što je epidemija svakako već utjecala način je vođenja predizborne kampanje. Nekoliko stranaka pretrpjelo je kritike javnosti, a odgovorni i sankcije zbog nepridržavanja propisanih epidemioloških mjera na predizbornim skupovima. Nije poštivan dopušteni broj okupljenih na jednom mjestu, kao ni nošenje zaštitnih maski i održavanje fizičke distance. Pokazalo se da su neki od tih skupova bili i mjesta širenja zaraze, a koronavirus potvrđen je i kod pojedinih kandidata za načelnike i vijećnike. Zbog toga, a i u pokušaju da se pokažu društveno odgovornima, mnogi politički subjekti najavili su prestanak organiziranja skupova i prelazak na kampanju preko medija i društvenih mreža. Po tomu je ova predizborna kampanja drukčija od svih dosadašnjih u Bosni i Hercegovini. – Predizborna kampanja treba osigurati neupitno pravo birača na pristup porukama svih političkih stranaka, kandidata i kandidatkinja kako bi mogli donijeti informirane odluke, ali u isto vrijeme treba biti organizirana tako da se maksimalno smanji rizik od širenja COVID-19 i zaštiti zdravlje građana. S obzirom na to da se COVID-19 prenosi s osobe na osobu, javna okupljanja predstavljaju poseban javnozdravstveni rizik s potencijalnim posljedicama. Postoje jasni dokazi da okupljanja pojačavaju širenje zaraznih bolesti. Prijenos je moguć tijekom putovanja na događaj, na samom događaju, kao i nakon događaja kada se sudionici vrate u mjesto svog boravka – upozorio je Federalni krizni stožer političke subjekte koji sudjeluju na predstojećim izborima.
Svima je upućen poziv da izbjegnu organizaciju skupova koji podrazumijevaju fizičko okupljanje ljudi. – Također, pozivamo sve političke stranke, kandidate i kandidatkinje da se prilikom provedbe svih modela predizborne kampanje, koji eventualno uključuju neposrednu komunikaciju s ljudima, pridržavaju svih osnovnih higijensko-epidemioloških mjera kao što su držanje fizičke distance od dva metra između osoba, nošenje zaštitnih maski, izbjegavanje rukovanja, grljenja i ljubljenja, često i temeljito pranje ili dezinfekcija ruku te održavanje respiratorne higijene – naveli su iz Kriznoga stožera najavljujući i mogućnost uvođenja i drukčijih mjera od trenutačno važećih na razini pojedinih županija ili Federacije BiH ako to epidemiološka situacija bude zahtijevala. Sigurno je da ni jedan politički subjekt ne želi biti povezan sa širenjem epidemije. S druge strane, Mostarci će na izbore 20. prosinca i lako je moguće da će za njih vrijediti neke potpuno druge epidemiološke mjere te da će i predizborna kampanja za izbore u ovom gradu biti vođena uz posebna pravila. Hoće li i kako ostatak kampanje i sam proces glasanja utjecati na epidemiološku situaciju, znat će se ubrzo nakon što završe. Iskustva drugih zemalja iz regije ne daju razloga za optimizam. Primjerice, u Sandžaku i nekim drugim područjima Srbije epidemija je buknula upravo nakon izbora u toj zemlji, a još drastičnije su se predizborne aktivnosti u Crnoj Gori odrazile na epidemiološku situaciju. Činjenica je da su u objema zemljama bili dopušteni masovni skupovi te da su organizirane i proslave izbornih rezultata uz obilato kršenje epidemioloških mjera.
