Vozače u Bosni i Hercegovini posljednjih dana na benzinskim postajama dočekuju sve više cijene goriva.
Nakon razdoblja pojeftinjenja uslijedio je novi val poskupljenja, pa je litra dizela na pojedinim postajama ponovno premašila granicu od tri KM, dok se na nekim lokacijama prodaje i po 3,20 KM i više.
Prema podacima Federalnog ministarstva trgovine, cijene dizela u Federaciji BiH trenutačno se kreću od oko 3,00 do 3,36 KM po litri, dok se benzin prodaje u rasponu od 2,70 do 3,17 KM. Sličan trend bilježi se i u drugim dijelovima zemlje.
Kako bismo doznali što stoji iza novog vala poskupljenja i što građani mogu očekivati u nadolazećem razdoblju, razgovarali smo s Almirom Bečarevićem, stručnjakom za energetiku iz Sarajeva, piše Radiosarajevo.ba.
Pitali su ga zbog čega cijene goriva u BiH tako brzo rastu, koliko na njih utječu događanja na svjetskom tržištu, može li se očekivati novo poskupljenje u narednim tjednima te postoji li mogućnost da cijene uskoro ponovno počnu padati.
„Ovo je rezultat rasta cijene barela nafte na svjetskom tržištu. Distributeri i svi ostali usklađuju cijene s tim rastom, što znači da će cijene naftnih derivata zasigurno poskupjeti i prijeći tri KM. Ovo su sada realne cijene, odnosno one koje su povezane s rastom cijene barela nafte“, kaže Almir Bečarević za portal Radiosarajevo.ba.
Stručnjak upozorava da bi se situacija na svjetskom tržištu energenata mogla dodatno zakomplicirati ako dođe do nove eskalacije sukoba na Bliskom istoku.
„Što se tiče prognoze za Bosnu i Hercegovinu, teško je procijeniti, ali s obzirom na situaciju na Bliskom istoku i na dva tjesnaca kojima se odvija trgovina naftom i prirodnim plinom, bojim se da prognoze nisu dobre. Situacija može eskalirati do te mjere da bi cijena nafte mogla dosegnuti 120 dolara (205 KM)“, ističe Bečarević.
Dodatnu zabrinutost predstavljaju i cijene prirodnog plina, koje su, prema riječima stručnjaka, dosegnule najviše razine u posljednje tri godine.
„Još više zabrinjava činjenica da su cijene plina dosegnule svoj maksimum u posljednje tri godine. Skladišta se sada pune izrazito skupim plinom. Što se tiče Europe, vrlo lako bi se moglo dogoditi da i te cijene eksplodiraju. Mogli bismo doći u situaciju da količine prirodnog plina u skladištima budu nedostatne, pa bi moglo doći ne samo do cjenovnih nego i do problema s opskrbom. Situacija nije dobra. Uz daljnju eskalaciju ratnih događanja cijena nafte gotovo će sigurno prijeći 100 dolara (179 KM), a bojim se i razine od 130 dolara (222 KM). Što se tiče plina, već sada imamo rekordno visoke cijene“, navodi Bečarević.
Stručnjak upozorava da bi se trenutačni rast cijena nafte na svjetskom tržištu vrlo brzo mogao preliti i na benzinske postaje u Bosni i Hercegovini.
„Ove cijene od 2,90 KM do 3,20 KM vezane su uz cijenu barela nafte od 90 do 95 dolara. Međutim, vidimo da cijena barela i dalje raste, maloprije je bila čak 97 dolara. Ako se ta razina zadrži, cijene goriva sigurno će prijeći tri KM, a dizel bi mogao dosegnuti 3,30 KM. Drugim riječima, više neće biti cijena ispod tri KM – sve će biti iznad te granice“, kaže Almir Bečarević za portal Radiosarajevo.ba.
Rast cijena goriva mogao bi izazvati i novi val poskupljenja drugih proizvoda
Stručnjak upozorava da se tržište energenata ponovno približava scenarijima viđenima na početku velikih geopolitičkih kriza, kada su cijene nafte snažno rasle.
„Situacija nije dobra jer se vraćamo prema okolnostima kakve su bile na početku svih ovih događanja. Govorimo o razini od oko 120 do 130 dolara po barelu. Nadam se da će se to zaustaviti, ali jedino ako prestanu sukobi na Bliskom istoku. Ako cijena nafte dosegne 120 dolara, tada bi cijene goriva na postajama mogle biti između 3,50 i 3,80 KM“, kaže Almir Bečarević.
Podsjetimo, cijene goriva proteklih su tjedana bile u padu zahvaljujući smirivanju napetosti na Bliskom istoku. Međutim, novi sukobi i povećana neizvjesnost na globalnom tržištu preokrenuli su taj trend pa distributeri gotovo svakodnevno korigiraju cjenike.
Osim udara na vozače, rast cijena goriva mogao bi izazvati i novi val poskupljenja drugih proizvoda i usluga. Skuplji prijevoz gotovo uvijek znači i veće troškove za gospodarstvo, koji se na kraju odražavaju na cijene hrane, robe široke potrošnje i brojnih usluga, dodatno opterećujući kućne proračune građana Bosne i Hercegovine.
