Iako je neizvršavanje ove obveze kazneno djelo, tek manje od deset posto roditelja u BiH nakon razvoda uredno plaća alimentaciju za uzdržavanje djeteta, 20 posto povremeno, a 70 posto nikako, donosi portal Večernjeg lista BiH. Razlog je to što se u Federaciji BiH ponovno pokrenula inicijativa rješavanja ove problematike kroz uspostavljanje alimentacijskog fonda.
– Naša je namjera da se pokrene i alimentacijski fond, koji bi onda preuzeo isplatu alimentacija u slučajevima kada ih roditelji ne isplaćuju, čime bi se spriječilo da djeca bivaju taoci teških i visokokonfliktnih brakorazvodnih postupaka – naveli su nedavno iz Federalnog ministarstva rada i socijalne skrbi. A da alimentacijski fond mora biti uspostavljen kao svojevrsna sigurnosna mreža koja treba osigurati prava samohranih roditelja, u više navrata naglasio je i federalni premijer Nermin Nikšić. Na žurnu potrebu uspostavljanja fonda ove vrste već godinama u svojim izvješćima upozoravaju ombudsmani BiH, naglašavajući kako je djeci potrebno osigurati sigurnost nakon razvoda braka, a da država od roditelja koji ne plaća alimentaciju prinudno naplati i refundira novac u alimentacijski fond. Trenutačno se radi na studiji koja bi trebala pokazati stvarnu situaciju na terenu te time biti smjernica osnivanju fonda koji će odgovoriti na stvarne potrebe djece koja žive s jednim roditeljem. Naime, brojni su modeli prema kojima roditelji, uglavnom očevi, izbjegavaju obvezu uzdržavanja djeteta. Među ostalim, tu je rad “na crno”, prijava na minimalac, mijenjanje boravišta, skrivanje imovine, prihoda, odlazak u inozemstvo… Kako bi se takve zloupotrebe ubuduće izbjegle, prije više od pet godina pokrenuta je inicijativa za izmjene i dopune Obiteljskog zakona Federacije BiH, međutim, do sada je sve ostalo samo na inicijativi. Inače, alimentacijski fondovi, gdje postoje rokovi, rade na načelu da, ako u određenom roku roditelj ne izvrši svoju obvezu, alimentaciju isplaćuje država koja neodgovornom roditelju obračunava kamate koje mora vratiti u fond. Tako djeca ne bi čekala isplatu potraživanja, a nesavjesni roditelji bi itekako razmislili o neuplaćivanju zakonske obveze. Prema trenutačnom zakonu, neplaćanje alimentacije je kazneno djelo za koje je propisana kazna zatvora do tri godine, međutim, prema broju onih koji se unatoč propisanoj kazni ne pridržavaju izvršenja ove obveze, vidljivo je kako u praksi stvari stoje drugačije.
Prema članku 223. Kaznenog zakona Federacije BiH, onaj tko izbjegava davanje uzdržavanja za osobu koju je na osnovi izvršne sudske odluke ili izvršne nagodbe sklopljene pred drugim nadležnim tijelom dužan uzdržavati, kaznit će se kaznom zatvora do tri godine. – Pri izricanju uvjetne osude sud može počinitelju odrediti obvezu urednog plaćanja uzdržavanja te podmirenja dospjelih obveza. Ako je počinitelj kaznenog djela ispunio svoju obvezu do okončanja glavnog pretresa, može se osloboditi kazne – stoji dalje u zakonu. Kada je riječ o osnivanju alimentacijskog fonda, u Republici Srpskoj se nakon usvajanja nacrta Zakona o privremenom uzdržavanju djece od lipnja 2022. godine također ništa nije riješilo. Prijedlog spomenutog zakona povučen je iz procedure te se ne zna kada će ugledati svjetlo dana.
