Izradom socijalnih karti u lokalnim zajednicama Vlada FBiH planira unaprijediti sustav praćenja i procjene potreba stanovništva u riziku od siromaštva
Unaprijediti sustav praćenja i procjene potreba stanovništva u riziku od siromaštva, uspostaviti aktivacijske modele socijalne skrbi i podržati razvitak društvenog poduzetništva i drugih vrsta socijalnih inovacija mjere su kojima Vlada Federacije BiH planira preventivno djelovati na smanjenje rizika od siromaštva, dok unaprjeđenjem mehanizma identificiranja pojedinaca i skupina u stanju siromaštva, redefiniranjem postojećih modela potpore socijalno ugroženom stanovništvu te razvijanjem i jačanjem modaliteta sustavnog ulaganja u djecu i obitelj želi smanjiti stupanj izloženosti posljedicama siromaštva.
Riječ je o mjerama koje su definirane u strategiji razvoja sustava socijalne i dječje zaštite u FBiH za razdoblje od 2024. do 2030. godine koja je nedavno, na prijedlog Federalnog ministarstva rada i socijalne politike, usvojena na sjednici Vlade FBiH te upućena u Parlament FBiH u daljnju proceduru. Kako je navedeno u dokumentu strategije, unaprijediti sustav praćenja i procjene potreba stanovništva u riziku od siromaštva planirana se uspostavom mehanizama za identificiranje ključnih faktora rizika i negativnih socio-ekonomskih trendova koji pojedince ili zajednice u kojima žive mogu odvesti u siromaštvo, kao i osiguranje pravodobnih mjera u cilju smanjenja rizika od siromaštva. Provedba ove mjere, među ostalim, podrazumijeva propisivanje jedinstvene metodologije za izradu socijalnih karti u lokalnim zajednicama, uspostavljanje i vođenje odgovarajućih evidencija, registara ili socijalnih kartona u centrima za socijalni rad i općinskim službama socijalne skrbi koji bi u sebi sadržavali sve relevantne podatke i informacije o posebno ranjivim kategorijama stanovništva, kao i rizičnim socio-ekonomskim i drugim faktorima kojima su one dugotrajno izložene. Nadalje, uspostavljanje aktivacijskih modela socijalne skrbi podrazumijeva uvođenje mehanizama aktivacije korisnika prava iz sustava socijalne i dječje skrbi, kao i članova kućanstva u kojemu žive. Cilj mjere je socio-ekonomsko osnaživanje pojedinaca i skupina koji se nalaze u riziku od siromaštva kroz aktiviranje njihovih preostalih kapaciteta i raspoloživih resursa. Mjera koja se odnosi na podržavanje razvitka društvenog poduzetništva i drugih vrsta socijalnih inovacija podrazumijeva razvijanje adekvatnih modela društvenog poduzetništva kroz programe kojima bi se promoviralo i poticalo djelovanje poduzetnika da se na profesionalan, inovativan i održiv način uključe u rješavanje identificiranih socio-ekonomskih problema; stvaranje poticajnog okruženja za razvitak socijalnih inovacija kao organiziranog djelovanja kojim se potiču i organiziraju aktivnosti radi promjene socio-ekonomskih uvjeta u zajednici ili društvu, promicanja ljudskih prava, podizanja javne svijesti o socijalnim problemima i mobiliziranja raspoloživih socijalnih resursa za društvene promjene kojima se želi postići rješavanje socijalnih poteškoća, ispravljanje socijalne nepravde i podizanje kvalitete života i dobrobiti ljudi u društvu. Prema podacima navedenima u strategiji, mjera koja se odnosi na redefiniranje postojećih modela potpore socijalno ugroženom stanovništvu podrazumijeva preispitivanje svih oblika prava na materijalnu i nematerijalnu potporu prema federalnim i županijskim propisima iz oblasti socijalne i dječje skrbi te, po potrebi, njihovo normativno redefiniranje.
Cilj mjere je kvalitetniji obuhvat pojedinaca i obitelji/kućanstava u stanju socijalne potrebe kroz utvrđivanje temeljnih prava iz oblasti socijalne i dječje skrbi i definiranje kategorija potencijalnih korisnika navedenih prava. Ova mjera odnosi se na povećanje učinkovitosti socijalnih davanja, odnosno osiguranje adekvatne materijalne potpore ranjivim kategorijama stanovništva. Što podrazumijeva povezivanje materijalnih davanja iz oblasti socijalne i dječje skrbi s ključnim ekonomskim parametrima, kao što su, primjerice, porast potrošačkih cijena i/ili porast bruto domaćeg proizvoda, čime se omogućuje znatno adekvatnije i realnije povezivanje visine socijalnih davanja s objektivno utvrđenim parametrima ekonomskog rasta i razvitka. Razviti i jačati modalitete sustavnog ulaganja u djecu i obitelj podrazumijeva korjenitu promjenu postojeće paradigme prema kojoj se financijska izdvajanja za prava iz oblasti zaštite obitelji i djece tretiraju kao proračunsko opterećenje i trošak, umjesto kao ulaganje u ljudski kapital i, u konačnici, u budući ekonomski razvitak. Osnivanje federalnog obiteljskog fonda bilo bi prvi ozbiljniji iskorak u smjeru njegova sustavnog rješavanja jer bi na području čitave FBiH omogućio pružanje materijalne potpore obiteljima s djecom pod jednakim uvjetima, ali i osigurao mehanizam praćenja učinaka koje ta potpora ima s mogućnošću njezine prilagodbe stvarnim potrebama obitelji i djece, kao i socio-ekonomskim interesima uže i šire društvene zajednice.
Mjera koja se odnosi na unaprjeđenje mehanizma identificiranja pojedinaca i skupina u stanju siromaštva podrazumijeva definiranje jedinstvene metodologije za izračun monetarne vrijednosti socijalnog ili egzistencijalnog minimuma utemeljenog na mjerljivim i dokazivim ključnim pokazateljima siromaštva.
