Svijet je u 2026. godini zabilježio novi pad razine mira, a globalna sigurnost nalazi se na najnižoj razini od početka mjerenja.
Prema najnovijem izvješću Instituta za ekonomiju i mir (IEP), čak 99 zemalja zabilježilo je pogoršanje stanja mira. Kao ključni razlozi navode se rekordan broj aktivnih oružanih sukoba diljem svijeta i rast vojnih izdataka.
Stručnjaci upozoravaju da svijet ulazi u razdoblje „velike fragmentacije“, obilježeno slabljenjem utjecaja tradicionalnih velesila, razvojem autonomnog oružja i sve većom primjenom umjetne inteligencije.
Island ponovno na vrhu, Rusija na dnu
Island je i ove godine proglašen najmirnijom, odnosno najsigurnijom zemljom na svijetu. Na prvom mjestu nalazi se još od 2008. godine.
Drugo mjesto zauzeo je Novi Zeland, treća je Švicarska, dok je Slovenija na četvrtoj poziciji.
Među deset najmirnijih zemalja svijeta nalaze se: Island, Novi Zeland, Švicarska, Slovenija, Irska, Austrija, Portugal, Singapur, Finska i Japan.
Na suprotnom kraju ljestvice nalazi se Rusija, koja je zauzela posljednje, 163. mjesto. Među pet zemalja s najlošijim rezultatom nalaze se još Sudan, Demokratska Republika Kongo, Ukrajina i Izrael.
Kako je prošla BiH?
Bosna i Hercegovina zauzela je 48. mjesto na svjetskoj ljestvici.
Kada je riječ o zemljama regije, Slovenija je uvjerljivo najbolje rangirana, a nalazi se čak na četvrtom mjestu u svijetu.
Hrvatska je zauzela 23. mjesto, Crna Gora je na 30. poziciji, dok je Albanija na 36. mjestu.
Slijede Sjeverna Makedonija na 46. mjestu, Bosna i Hercegovina na 48., Kosovo na 54., dok je Srbija na 70. mjestu.
Posebno se izdvaja Poljska, koja je ostvarila najveći napredak u Europi. Ova zemlja popela se za čak 23 mjesta i sada zauzima 22. poziciju na globalnoj ljestvici.
Mir sve skuplji
Izvješće donosi i podatke o ogromnoj ekonomskoj cijeni nasilja i sukoba.
Ukupni ekonomski utjecaj nasilja, ratova i straha u svijetu procijenjen je na čak 21,8 bilijuna dolara.
Prema analizi IEP-a, oko 73 posto tog iznosa odnosi se na vojnu potrošnju i unutarnju sigurnost, dok se svega 0,5 posto globalne vojne potrošnje ulaže u izgradnju mira, diplomaciju i dugoročno sprječavanje sukoba.
Zapadna i Srednja Europa i dalje su među najmirnijim regijama svijeta, ali i tamo raste pritisak zbog povećanja izdvajanja za obranu.
Analitičari upozoravaju da kombinacija geopolitičkih napetosti, sve većeg broja sukoba, razvoja autonomnog oružja i umjetne inteligencije dodatno komplicira globalni sigurnosni poredak.
Svijet se, prema ocjeni stručnjaka, nalazi u razdoblju „velike fragmentacije“, u kojem tradicionalne velesile gube dio utjecaja, dok se istodobno formira sve nestabilniji multipolarni poredak.
