Opći izbori, koji će se održati 4. listopada ove godine, donijet će brojne novitetete s obzirom da će se prvi put koristiti nove izborne tehnologije.
U tom kontekstu ovi izbori će sigurno biti povijesni i donijet će niz promjena. Neke promjene su već bile uvedene pred lokalne izbore, no ovo će biti prvi opći izbori na kojima će se primjenjivati.
Fiktivni politički subjekti
Tako je došao kraj fiktivnim političkim subjektima, čija je jedina svrha bila trgovina članovima biračkim odborima, a nerijetko se događalo da njihovi kandidati nisu glasali ni sami za sebe. Promjena se dogodila jer sada stranka koja nije parlamentarna više ne može dobiti člana biračkog odbora.
Također, predsjednici i zamjenici predsjednika biračkih odbora više nisu stranačke osobe. Tako je došao kraj praksama da pojedini politički subjekti trgovinama dođu do toga da imaju sve članove biračkih odbora na jednom biračkom mjestu, što je otvaralo prostor za prekrajanje izborne volje. Kao rezultat nove mjere imamo to da je 45 političkih subjekata manje prijavljeno u odnosu na izbore prije četiri godine.
Preferencijalno glasanje
Druga praksa koja postoji već od lokalnih izbora, a prvi put na općim, je to što je smanjena mogućnost preferencijalnog glasanja. Umjesto ranijih praksi, gdje se unutar liste jedne stranke moglo označiti kandidata koliko god želite, sada su preferencije ograničene na samo tri osobe, a u slučaju da glasate za više ljudi, glas će dobiti samo stranka, a preferencije se neće računati.
Ova promjena, uz visok unutarstranački cenzus od 20 posto, koji vam je potreban da bi se vaši glasovi vrednovali neovisno o mjestu na listi, u praksi znači da su privilegirani oni koji se nalaze na vrhu liste, pogotovo na listama za sabore kantona, gdje u najvećim kantonima imamo do 40 kandidata.
Nove tehnologije
Kao što je već poznato, na ovim izborima će se prvi put koristiti nove tehnologije. One su testirane na svega nekoliko desetina biračkih mjesta na lokalnim izborima, no sada ćemo svjedočiti njihovoj punoj primjeni.
Primjeni novih tehnologija svjedočili smo i danas prilikom ždrijebanja mjesta na biračkom listiću, pa je i taj proces trajao svega nekoliko minuta, za razliku od ranijih perioda kada se to ručno radilo.
Što se tiče promjena na sam izborni dan, uvodi se biometrijska identifikacija birača i skeniranje glasačkih listića. Biometrijska identifikacija birača će u praksi spriječiti ono što je u narodu, nažalost, postala već i šala: Da su mrtvi presudili na izborima.
Skeniranje glasačkih listića bi trebalo zaustaviti prekrajanje volje od strane članova biračkih odbora. Ipak, kako se moglo čuti, nakon skeniranja pristupit će se i tradicionalnom ručnom brojanju.
– Bit će obavezno i ručno brojanje, a onda će rezultati ručnog brojanja i skeniranja biti neki parametar kako će SIP postupiti – rekao je član Središnjeg izbornog povjerenstva BiH Željko Bakalar.
Bez imena
Ipak, kakvo će biti postupanje ukoliko se na većem broju biračkih mjesta ne budu poklapali rezultati, nije baš najjasnije.
Sve dosadašnje promjene donose neki rezon i imaju smisla, ali kako objasniti mjeru da se na biračkom listiću neće više nalaziti imena kandidata, osim izbora članova Predsjedništva BiH?! Ovakva mjera nema nikakvu mjeru u smislu transparentnosti izbornog procesa i apsolutno ništa ne donosi, osim toga da će možda birački listić biti nešto manji, kako bi se uklopio u kalupe skenera.
Umjesto toga, građani će dobiti drugi listić gdje će imati imena kandidata, kako bi se lakše snalazili. Ipak, kod starijih ljudi i onih koji imaju problema s vidom, to neće biti tako jednostavno. Ono što je sigurno da nam takvo nešto garantira veći broj nevažećih listića, a njih je i ranije bilo ionako puno – između 5 i 10 posto, ovisno od nivoa vlasti.
QR kod
Još jedna novost je da će svaki listić sadržavati jedinstveni QR kod, koji će osigurati da glasački listić može biti iskorišten isključivo na biračkom mjestu kojem je namijenjen. To znači da neće biti moguće donijeti listić s drugog biračkog mjesta, jer ga skener neće prihvatiti. Time će se spriječiti praksa tzv. „bugarskih vozova“.
Ipak, ono na šta Središnje izborno povjerenstvo BiH neće moći utjecati s novim tehnologijama su politički pritisci prije izbornog dana, kupovina glasova, kao i zloupotreba javnih resura.
Rijetki su primjeri procesuiranja kupovine glasova, a jedan od onih koji se dogodio zadnjih godina je slučaj Alije Denjagića, zastupnika u Skupštini Brčko distrikta. On je u travnju ove godine osuđen na 22 mjeseca zatvora i sedam godina zabrane obavljanja političke funkcije.
