Živinice slove za jednu od najrazvijenijih poslovnih sredina u BiH, ali unatoč stotinama uspješnih tvrtki i velikom broju milijunaša, grad se i dalje suočava s ozbiljnim infrastrukturnim problemima. Živinice se godinama u javnosti spominju kao “grad milijunaša”, a procjene govore da u ovom gradu živi više od 150 osoba čija imovina vrijedi najmanje milijun konvertibilnih maraka. Ipak, iza snažnih ekonomskih pokazatelja krije se sasvim drugačija slika: brojna naselja i dalje nemaju vodovodnu i kanalizacijsku mrežu, dok su gubici vode u postojećem sustavu golemi.
Prema ranijim navodima predsjednika Upravnog odbora Zaklade poduzetnika BiH Samira Vildića, u Živinicama ima više od 150 milijunaša. Gradonačelnik Began Muhić (SDA) pojašnjava da taj podatak nije utemeljen na službenoj statistici te da je pojam milijunaša relativan. Kako navodi, ako se promatra vrijednost kapitala koji posjeduju Živiničani, broj onih čija imovina prelazi milijun KM čak je veći od 150. Veliko zanimanje javnosti izazvala je upravo ova informacija, koju je gradonačelnik kasnije i potvrdio. Do procjene se došlo analizom podataka prema kojima u Živinicama posluje 110 tvrtki koje ostvaruju godišnje prihode od milijun ili više konvertibilnih maraka, prema podacima za 2022. godinu. Približno isti broj tvrtki raspolaže imovinom u tom iznosu. Pritom se pod pojmom “milijunaš” ne misli na osobe koje raspolažu milijunom maraka u gotovini, već na one čija ukupna imovina dostiže tu vrijednost. Također, tvrtka s godišnjim prometom od milijun KM ne mora nužno imati tržišnu vrijednost u istom iznosu. Ipak, ove brojke pokazuju da u Živinicama posluje više od stotinu tvrtki čiji su vlasnici, samo na temelju vrijednosti svojih poduzeća, vlasnici milijunske imovine. Dio bogatstva pojedinih stanovnika vezan je i za nekretnine, štednju i drugu imovinu, zbog čega procjena o više od 150 milijunaša djeluje realno.
Unatoč tome, svakodnevni život velikog broja građana obilježen je problemima s osnovnom komunalnom infrastrukturom. Proračun Živinica za 2026. godinu iznosi 61 milijun KM, dok u četiri poslovne zone posluje 1.030 privatnih poduzeća. Blizina Međunarodne zračne luke Tuzla dodatno pridonosi privlačnosti grada za investitore, ali brojna naselja i dalje nemaju pristup vodovodnoj i kanalizacijskoj mreži.
Veliki gubici vode i planovi za novu mrežu
Gradonačelnik Muhić ističe da vode u sustavu ima dovoljno, ali da najveći problem predstavljaju golemi gubici nastali zbog dotrajale infrastrukture. – Oko 70 posto vode gubimo na području Dubrava i Višće zbog zastarjelog sustava, a teren je šljunkovit pa je teško otkriti kvar. Rješenje je potpuno nova mreža. Za tri godine uložili smo više od tri milijuna KM vlastitih sredstava i radili na novim bušotinama kako bismo osigurali nove količine vode – rekao je Muhić.
Grad je 2024. godine aplicirao za sredstva iz europskih fondova, ali je projekt vraćen na doradu zbog tehničkih nedostataka, uz odobrenu potporu od 600 tisuća eura, piše CAPITAL. Vrijednost projekta izgradnje vodovodne i kanalizacijske mreže procijenjena je na oko 70 milijuna KM, a očekuje se da bi oko 70 posto sredstava trebalo biti osigurano iz fondova Europske unije. Do realizacije tog projekta ulaže se u lokalne vodovode. Vlada Tuzlanske županije u ožujku je odobrila 10 milijuna KM kreditnih sredstava za izgradnju i održavanje vodnih objekata u gradskoj i prigradskoj zoni. Premijer Tuzlanske županije Irfan Halilagić izjavio je da je nakon kreditnog zaduženja osigurano ukupno 40 milijuna KM za gradove i općine, pri čemu su Živinice prve na popisu prioriteta. – Ne možemo dopustiti da građani i gospodarstvo u ljetnim mjesecima nemaju vode – poručio je Halilagić.
Oporba upozorava na godine zanemarivanja
Iz oporbe smatraju da sadašnji problemi nisu nastali preko noći, već da su posljedica dugogodišnjeg zanemarivanja komunalne infrastrukture. Predsjednik Gradskog odbora SDP-a Omer Beširović kaže da su građani nezadovoljni čestim redukcijama vode, ali i činjenicom da mnoga naselja još nemaju kanalizacijsku mrežu. – Postojeći sustavi su nedovoljni, pa kod obilnijih oborina dolazi do povratnog toka, što pogoršava higijensko-sanitarne uvjete – rekao je Beširović. Dodaje kako nije poznato koliko je novca u posljednjih pet godina uloženo u vodovod i kanalizaciju, niti tko snosi odgovornost za višegodišnje zanemarivanje ovih projekata. Zastupnica u Skupštini Tuzlanske županije i poduzetnica iz Živinica Amila Hodžić smatra da razvoj gospodarstva nije bio praćen odgovarajućim infrastrukturnim ulaganjima. – Problem Živinica nije nedostatak ekonomskog potencijala, već to što razvoj nije pratio infrastrukturni napredak – navela je Hodžić. Proračunom za 2026. godinu planirano je oko 4,5 milijuna KM za projekte vodoopskrbe, uključujući izgradnju i proširenje vodovodne mreže, spremnika i crpnih stanica. Kanalizacijska mreža nije obuhvaćena tim planovima, pa će septičke jame i sljedećih godina ostati svakodnevica u gradu koji slovi za “grad milijunaša”.
Kada je riječ o poslovnoj snazi, Živinice imaju 110 tvrtki s milijunskim prihodima, ali u usporedbi s Tešnjem zaostaju po veličini vodećih poduzeća. Najveća tvrtka u Živinicama, “Alfe-Mi”, ostvarila je tijekom 2022. godine prihode od oko 86 milijuna KM. U Tešnju je najveća tvrtka “Hifa Oil”, koja je iste godine ostvarila gotovo deset puta veće prihode, oko 820 milijuna KM. Slijede “Madi” s 234 milijuna KM prihoda, “AS” sa 137 milijuna KM te “Mann+Hummel” i “Hifa d.o.o.” s po približno 102 milijuna KM. Tako Tešanj ima pet tvrtki s godišnjim prihodima većim od 100 millijuna KM, dok u Živinicama nema nijedne. Pojedine velike tvrtke čiji su vlasnici iz Tešnja registrirane su u drugim gradovima, među njima i “Hifa Petrol” sa sjedištem u Sarajevu. Na temelju tih pokazatelja zaključuje se da je tešanjsko gospodarstvo razvijenije i veće od živiničkog, iako su obje sredine među najznačajnijim poslovnim središtima u Bosni i Hercegovini. Ako se procjenjuje da u Živinicama živi najmanje 150 milijunaša, procjene govore da ih u Tešnju ima više od 200. U oba slučaja riječ je o sredinama koje njeguju dugu poduzetničku tradiciju i poslovno okruženje koje pogoduje razvoju gospodarstva.
