Zakon o zaštiti osobnih podataka je objavljen 28.02.2025. godine. Njegova primjena počela je u ovom mjesecu. Odvjetnica Lana Sarajlić za N1 je objasnila što donosi novi zakon, a iz resorne državne Agencije pojasnili su u kojim slučajevima poduzeća mogu snimati radnike, koja mjesta video nadzor smije pokrivati, ali i koja su prava radnika u ovom slučaju. Najčešće prijave koje upućuju građani su upravo video nadzor za koji radnici nisu obaviješteni.
Bosna i Hercegovina je još početkom godine dobila novo zakonsko rješenje koje se odnosi na zaštitu osobnih podataka građana. Međutim, njegova primjena tek je počela u ovom mjesecu. Kako je za N1 kazala odvjetnica Lana Sarajlić navedeno zakonsko rješenje je dobro i ono je usklađeno sa europskom legistlativom.
“Novi Zakon o osobnim podacima u BiH u značajnoj mjeri je usklađen sa najnovijom EU regulativom iz te oblasti. Konkretno, Općom uredbom koja je prije nekoliko godina donesena na razini EU. Podrazumijeva čitav niz novih radnji i aktivnosti koje su poduzeća i pojedinci dužni da primjenjuju u svom poslovanju. Između ostalog predviđa oštre kriterije za prikupljanje i obradu osobnih podataka i zaštitu osobnih podataka. Također, podrazumijeva u određenim slučajevima imenovanje službenika za zaštitu osobnih podataka, provođenje pravnih anaiiza u smislu procjene zaštite osobnih podataka za konkretnog pojedinca”, objasnila je ona.
Snimanje radnika
Iz Agencije za zaštitu osobnih podataka Bosne i Hercegovine za N1 objašnjavaju da najviše prigovora kojih dobijaju od građana se odnosi na korištenje video nadzora u poduzećima.
“U posljednjih nekoliko godina najviše prigovora koje je Agencija zaprimila odnose s na video nadzor. Prigovori za video nadzor su se odnosili na nezakonito postavljanje video nadzor od strane javnih tijela, privatnih kompanija, ali i od strane fizičkih osoba (postavljanje video nadzora u svrhu zaštite privatne imovine na način da je nezakonito nadzirana tuđa imovina ili javni prostor)”, naveli su oni.
Iz Agencije su naveli kako su reagirali na prigovore.
“Prigovori su bili općeg karaktera, međutim, Agencija je u mnoštvu situacija ustanovila i nedostatak obavijesti o postavljenom video nadzoru ili kontaktu kontrolora. Na navedeno Agencija je reagirala, te naložila takvim kontrolorima da otklone nedostatke tj. da postave obavijest da se na određenom mjestu vrši video nadzor, te da se postavi kontakt broj kontrolora koji vrši video nadzor”, navode.
Što podrazumijeva video nadzor?
Također, objasnili su što podrazumijeva video nadzor.
“Video nadzorom vrši se pribavljanje zvučnih, vizualnih i eventualno drugih zapisa (datum i vrijeme nastanka video nadzora) i njihovo pohranjivanje. Video nadzor predstavlja obradu osobnih podataka kada se vrši zapis o monitoringu fizičke osobe. Pošto se radi o sustavnom prikupljanju osobnih podataka, uporaba video nadzora mora biti propisana zakonom ili je kontroloru dopušteno da ovaj vid obrade osobnih podataka koristi kao nužnu mjeru tehničke zaštite” dodali su iz Agencije.
I odvjetnica Sarajlić ističe da je pitanje video nadzora u poduzećima odnosno na radnom mjestu učestalo, te da sve mora biti točno regulirano. “Korištenje video nadzora generalno, ali i na radnom mjestu je često pitanje u našoj praksi. Tendencija u zadnjih nekoliko godina je generalno da se pojedinci obraćaju Agenciji za zaštitu osobnih podataka BiH po tom pitanju. Mogu reći da nije sve crno-bijelo. Snimanje na radnom mjestu u određenim segmentima može biti u skladu sa zakonom. Naravno, ukoliko su provedene sve mjere koje su previđene kako Zakonom tako i podzakonskim aktima. To podrazumijeva da se to regulira interno u firmi. Da radnici budu adekvatno obaviješteni. Da se to vrši na mjestima gdje je to neophodno u svrhu zaštite imovine kao i zdravlja i života pojedinaca. Ono što bi moglo biti sporno i neprimjenljivo su neosnovana snimanja na mjestima i situacijama gdje je to neprimjereno. Sve je to od slučaja do slučaja”, kazala je Sarajlić za N1.
Zloupotreba video nadzora
Ukoliko ima sumnje na moguću zloupotrebu, navodi ona, postoje adrese gdje se građani trebaju obratiti. “Ako ima zloupotreba da se pojedinci obrate poslodavcu, tako i Agenciji za zaštitu osobnih podataka”, dodala je. Svaka kamera, navode iz Agencije, koja se postavlja pravni subjekat u ovom slučaju kontrolor mora izvršiti adekvatnu procjenu opravdanosti postavljanja iste.
“Kada video nadzor nije propisan zakonom, kontrolor mora odrediti svrhu njegove uspostave. Prethodno je veoma bitno uzeti u obzir načelo razmjernosti obrade podataka, odnosno procijeniti je li neophodno određeni prostor pokriti video nadzorom ili se svrha obrade može ostvariti na manje invazivan način. To podrazumijeva obvezu kontrolora, da za svaku pojedinačnu kameru izvrši adekvatnu procjenu opravdanosti postavljanja iste. Pored potrebe za procjenom srazmjernosti obrade podataka, tj. procjene potrebe za postavljanjem video nadzora, postoji i potreba za procjenom odabira prostorija ili mjesta gdje će se postaviti video nadzor, a da se bespotrebno ne narušava privatnost prisutnih. Ukoliko ima osnove za uvođenje video nadzora, kontrolor mora donijeti odluku kojom će propisati pravila obrade s ciljem poštivanja prava na zaštitu privatnosti i osobnog života nositelja podataka. Također, kontrolor koji vrši video nadzor dužan je na vidnom mjestu istaknuti obavještenje o vršenju video nadzora i kontakt putem kojeg se mogu dobiti pojedinosti o video nadzoru”, pojasnili su.
Novčane kazne za kršenje
Kada je riječ o novčanim kaznama one za pravne osobe mogu biti od 10.000 KM do 100.000 KM ovisno od težine prekršaja i veličine firme. Odgovorna osoba u firmi (direktor ili druga zadužena osoba) može biti kažnjena i osobno– kazne se kreću od 1.000 KM do 5.000 KM.
Iz Agencije za zaštitu osobnih podataka i odvjetnica Sarajlić ističu da sve navedeno što uključuje i postavljanje video nadzora u poduzećima mora biti adekvatno regulirano, a ukoliko nije, moguća kršenja trebaju se prijaviti nadležnoj Agenciji na eventualno postupanje.
