O stanju u pčelarskoj proizvodnji u BiH i Hrvatskoj razgovaralo je šezdesetak iskusnih pčelara iz regije
Oštra Luka u Posavini već je odavno prepoznata na turističkoj karti Bosne i Hercegovine, pa i regije kao područje gdje ribolovci imaju sve pogodnosti ribolova na jezeru lokalno nazvanom Rovovi, piše Večernji list BiH.
Područje oko jezera uređeno je sa šetnicom oko jezera te u prirodnom ekoambijentu sagrađeni su i čvrsti objekti pogodni za druženja na otvorenom ili zatvorenom prostoru. Vrlo česta je to destinacija gdje se održavaju razna natjecanja u sportskom ribolovu, pa i međudržavnog karaktera. Kako su prepoznati i kao odlični domaćini, ovoga puta organiziran je susret drugačijeg karaktera jer nisu u pitanju ribiči, već pčelari.
Lokaciju za već sada tradicionalni regionalni susret odabrali su pčelari jer je i jednima i drugima poveznica i zajednički cilj promoviranje i zaštita ekosredine. Druženje je iskorišteno i za razgovor o aktualnom trenutku pčelarstva i kako ga unaprijediti. O stanju u pčelarskoj proizvodnji u Federaciji BiH, Republici Srpskoj, Bosni i Hercegovini i u Hrvatskoj razgovaralo je šezdesetak iskusnih pčelara iz regije.
– Ovakva su druženja jako dobra jer zimi nema puno posla u ovoj oblasti pa razmijenimo iskustva, doznamo što možemo unaprijediti, posebice kako zaštititi pčele i unaprijediti ovu proizvodnju, koju svako malo zadesi neka prirodna nepogoda. Ipak, potrudili smo se biti dobri domaćini i nadam se da smo u tome uspjeli – ističe domaćin ovoga druženja Zlatko Zlatarević, predsjednik Udruge pčelara Trut Orašje. Najavio je završetak radova na uređenju prostorija udruge u Orašju do svibnja kada će prostor biti spreman za sve koji žele izlagati domaće proizvode. Apelirao je i na institucije da se poveća broj košnica, a ne da se njihov broj limitira kod poticaja.
Stanko Čuljak, dopredsjednik Pčelarskog saveza iz Republike Hrvatske, ujedno predsjednik Pčelarskog saveza Vukovarsko-srijemske županije, ističe kako su pčelari i s desne i s lijeve obale rijeke Save zapravo jedan korpus jer imaju iste pčelarske uvjete, pa i probleme.
– Mi ovisimo o poljoprivredi pa ako nešto krene po zlu, mi to osjetimo – kazao je. Naglasio je i problem prekomjerne upotrebe herbicida, što izravno utječe na pčelarstvo u povećanim gubicima.
– Svi trebamo znati, ako nema pčele, neće jednom biti ni nas – poručio je Čuljak. Pčelari su već odavno ovladali tehnikom, imaju dobra znanja, idu ukorak s vremenom, imaju dobru opremu, ali zbog toga što ovisimo o drugima ne možemo potpuni potencijal iskoristiti – poručili su iz Oštre Luke.
Pčelar iz Brčkog Nikola Kerezović ocjenjuje dobrim početak ove godine što se tiče uzimljavanja i preživljavanja pčela, ali razdoblje koje dolazi, kaže, osobito idući mjesec, bit će kritično. Predsjednik Udruge pčelara “Maslačak” Šamac Aco Malić naglasio je problem nelojalne konkurencije na tržištu meda i malim poticajima.
Ako nema pčela…
– Ovakvi susreti su iznimno važni zbog razmjene iskustva, ali i da prenesemo sva suvremena postignuća u ovoj oblasti – ističe Senad Hodžić, predsjednik Saveza pčelara Tuzlanske županije koji ima više od tisuću pčelara. Istaknuo je odličnu suradnju s pčelarima Posavine, osobito Udrugom “Trut” Orašje.
– Apelirali smo i ovoga puta na sve institucije da pokrenu zaštitu domaće proizvodnje, a posebno da spriječe uvoz patvorenog ili lažnog meda koji je preplavio tržište cijele BiH – tvrdi Hodžić.
