Umjetni ili patvoreni med preplavio je tržište manjeg bosanskohercegovačkog entiteta RS, ali i cijele Bosne i Hercegovine i regije. U trgovinama ćete ga obično prepoznati po puno nižim cijenama nego što je uobičajeno kada je riječ o pravom medu.
Stručnjaci tvrde da je ovaj proizvod, pakiran u staklenke s oznakama poput livadskog, šumskog ili kaduljinog meda, zapravo običan šećerni sirup ili, u najboljem slučaju, s njim pomiješan suncokretov med. Potrošači se varaju, a pravi pčelari su iritirani jer se dovodi u pitanje kvaliteta meda koji proizvode u svojim kućanstvima.
Kupite med na kućnom pragu za 5 KM
Prema riječima Darka Markovića, predsjednika Udruženja pčelara RS-a, pčelarstvo se suočava s vrlo ozbiljnim problemom krivotvorenja meda na tržištu.
“Po mom mišljenju, ovaj problem je dvostruk. Prvi je krivotvorenje ili razrjeđivanje jeftinim šećernim sirupima koji se nalaze u trgovinama, a drugi je med koji se prodaje kao slatka tvar na vašem kućnom pragu, gdje prevaranti idu od vrata do vrata, birajući stariju populaciju i nudeći ‘pravi med'”, ističe Marković, dodajući da je još odvratnija situacija cjenkanje na kućnom pragu, gdje prevaranti prvo prodaju med za 25 KM, a zatim, uz razne izgovore da med prodaju zbog bolesti u obitelji, spuštaju cijenu na deset KM.
„Imam informaciju od prije nekoliko dana da se u selu Gornja Lupenica kod Dervente, gdje i ja imam jedan od pčelinjaka, umjetni med prodavao na kućnom pragu za samo pet maraka“, naglasio je Marković.
Pčelar Zoran Đurović iz Rudog smatra da je najbolji način borbe protiv ovakve prodaje meda edukacija stanovništva. „Smatram da trebamo poraditi na edukaciji građana o kupnji meda, te im savjetovati da ga kupuju od pčelara koje poznaju i kojima vjeruju, jer je to trenutno najbolja opcija“, kategoričan je Đurović.
Ni mnoge europske zemlje ne mogu riješiti ovaj problem
Inspekcija je najavila da će se obaviti laboratorijska analiza meda na uzorcima uzetim iz trgovina, a javnost će biti obaviještena o rezultatima. Hoće li akcija, koja se provodi u zadnji čas, imati svoje učinke? Predsjednik Udruge pčelara iz Višegrada, Aleksandar Masal, kaže da ne očekuje neke veće koristi za pčelare, jer ni mnogo razvijenije zemlje u Europi nisu uspjele iskorijeniti patvoreni med inspekcijama.
„Pokrenuo bih inicijativu u ime Udruge pčelara na državnoj razini da se pokuša na policama supermarketa naći med lokalnih proizvođača uz krivotvoreni med koji se trenutno prodaje u trgovinama. Znamo da organska proizvodnja hrane u RS-u nije dovoljno razvijena, ali sve što je organski proizvedeno prodaje se po puno višim cijenama od redovne komercijalne proizvodnje, što znači da postoje kupci“, ističe Masal.
Smatra da bi prodaja pravog meda po cijeni od 25 KM na policama uz krivotvoreni med od 10 KM bila velika pobjeda za domaću proizvodnju pčelinjih proizvoda.
„Ministarstvo poljoprivrede trebalo bi zakonskim propisima olakšati registraciju farmi meda i punionica kako bi se legalno tržište meda moglo registrirati za što manje novca“, naglašava ovaj pčelar iz Višegrada za Agroklub.
Prema evidenciji i istraživanjima, u Bosnu i Hercegovinu se godišnje uveze oko 2000 tona meda, uglavnom sumnjive kvalitete, od čega najmanje trećina otpada na RS.
