Vršnjačko nasilje među djecom i mladima sve je prisutnije, a osim fizičkog i psihičkog nasilja u školskom okruženju, sve veći problem predstavlja nasilje putem društvenih mreža i digitalnih platformi, gdje djeca postaju žrtve anonimnih počinilaca, ucjena i različitih oblika seksualnog iskorištavanja, upozorila je predsjednica Udruženja „Novi put“ iz Mostara Abida Pehlić.
Istakla je da se nasilje ne događa samo među učenicima istih razreda i škola nego i putem interneta, gdje djeca često ne znaju ko se krije iza lažnih profila, zbog čega je prepoznavanje i prijavljivanje takvih slučajeva dodatno otežano.
Posebno zabrinjavajući trend, prema njenim riječima, jeste zloupotreba umjetne inteligencije za izradu eksplicitnih fotografija djece, koje se potom koriste za ucjenjivanje i prisiljavanje na slanje stvarnih fotografija.
Sve je više slučajeva u kojima se djeci šalju lažne eksplicitne fotografije, uz prijetnje da će biti objavljene ukoliko ne pošalju svoje stvarne fotografije. Djeca, posebno mlađeg uzrasta, često pristanu na takve zahtjeve, nakon čega počinju ucjene i dodatno uznemiravanje – kazala je Pehlić u razgovoru za Fenu.
Dodala je da se digitalno nasilje često nastavlja i dugo nakon prvobitnog incidenta jer uvredljive poruke, snimci i fotografije nastavljaju kružiti među vršnjacima, ostavljajući dugotrajne posljedice na mentalno zdravlje djece.
Najčešće žrtve djeca od 10 do 16 godina
Prema iskustvu Udruženja „Novi put“, najčešće žrtve vršnjačkog nasilja su djeca u dobi od 10 do 16 godina, a među oblicima nasilja prevladava psihičko nasilje, dok je fizičko nasilje manje zastupljeno u slučajevima s kojima se susreću.
Pehlić upozorava da se nasilje najčešće odvija u grupama, kada se više djece okomi na jednog učenika, dok dio djece učestvuje u nasilju zbog pritiska vršnjaka i potrebe za pripadanjem određenoj grupi.
„Imamo djecu koja zapravo ne žele učestvovati u nasilju nad drugom djecom, ali se ne mogu oduprijeti vršnjačkom pritisku i želji da budu dio grupe. I s takvom djecom potrebno je raditi kako bi naučila zauzeti stav i ne pristajati na nasilje“, naglasila je.
Kao posebno ranjivu grupu izdvojila je djecu koja nemaju odgovarajuću porodičnu podršku, djecu bez roditeljskog staranja te onu iz porodica slabijeg imovinskog stanja, koja često postaju mete vršnjaka koji ih doživljavaju kao slabije i nezaštićene.
Povlačenje, strah i gubitak samopouzdanja posljedice nasilja
Upozorila je i na posljedice nasilja koje se ne moraju odmah primijetiti, a uključuju povlačenje u sebe, nesanicu, strah od susreta s vršnjacima, nervozu i gubitak samopouzdanja.
Roditelji, ističe Pehlić, trebaju obratiti pažnju na promjene u ponašanju djece, poput izbjegavanja odlaska u školu, povlačenja u sobu, slabijeg školskog uspjeha, uznemirenosti i izbjegavanja druženja.
Naglasila je da je važno da djeca odmah prijave svaki oblik nasilja roditeljima, nastavnicima, trenerima ili drugim osobama kojima vjeruju, kao i da se ne upuštaju u rasprave s anonimnim počiniocima te da ne šalju fotografije koje bi kasnije mogle biti zloupotrijebljene.
„Najgore je što djeca mogu pomisliti da im niko ne može pomoći. Moraju znati da vrijede, da imaju svoje dostojanstvo i samopoštovanje te da nikome ne trebaju dozvoliti da ih maltretira. Svaki oblik nasilja treba odmah prijaviti“, poručila je Pehlić.
Više od 500 poziva na liniju za pomoć
Govoreći o radu Udruženja „Novi put“, navela je da je tokom ove godine zabilježeno više od 500 poziva na liniju za pomoć, podršku i upućivanje, a građani im se obraćaju zbog različitih oblika nasilja, najčešće nasilja u porodici, digitalnog nasilja i nasilja među djecom.
Sve usluge Udruženja su besplatne, a žrtvama se, nakon početnog razgovora i procjene potreba, pruža individualna psihosocijalna i psihoterapijska podrška.
Udruženje raspolaže stručnim timom psihologa, pedagoga, socijalnih radnika i certificiranih psihoterapeuta, a pomoć pruža kroz savjetovalište u Mostaru, mobilne timove koji djeluju na području Hercegovačko-neretvanskog i Zapadnohercegovačkog kantona te online savjetovanje, koje je pokrenuto zbog velikog broja osoba koje nemaju pristup odgovarajućim uslugama u svojim sredinama.
Pehlić je istakla da Udruženje ostvaruje dobru saradnju sa školama i nadležnim institucijama u oba kantona, koje često i same upućuju djecu na programe podrške.
Građani kojima je potrebna pomoć i podrška mogu se obratiti Udruženju „Novi put“ pozivom na SOS telefon 060 315 5663. Udruženje pruža besplatnu psihosocijalnu i psihoterapijsku podršku, a osim savjetovališta u Mostaru, pomoć je dostupna i putem mobilnih timova te online savjetovanja.
Prevencija i edukacija ključne u borbi protiv nasilja
Pehlić smatra da je, osim pružanja pomoći žrtvama, posebno važno ulagati u prevenciju, edukaciju i razvijanje empatije kod djece od najranije dobi.
„Kao društvo moramo promovirati nultu stopu tolerancije na nasilje. Djecu odmalena trebamo učiti da se ne smiju udarati ni životinje ni druga djeca, razvijati njihovu empatiju i vlastitim primjerom pokazati da nasilje nije prihvatljivo. Djeca često preuzimaju obrasce ponašanja kojima svjedoče u porodici i svojoj okolini“, zaključila je Pehlić.
