U okviru prve sjednice Odbora za organizaciju Trećeg međunarodnog kongresa peradara, koji će sredinom svibnja sljedeće godine biti održan u Tesliću, razgovaralo se i o trenutačnom stanju ovog sektora u Bosni i Hercegovini.
Uz prekomjeran uvoz i nelojalnu konkurenciju, najteže posljedice izazvala je zabrana izvoza u Europsku uniju, uvedena nakon pojave influence na jednoj farmi. Kako spriječiti ponavljanje slične situacije? Odgovor, jasno je, može ponuditi jedino struka. Kompanije koje imaju dozvolu za izvoz konzumnih jaja kategorije B nastoje dobiti certifikate i za jaja kategorije A te rasplodna jaja. Međutim, unatoč uspješnom razvoju sektora u regionalnim okvirima, domaći proizvođači suočavaju se s problemom nelojalne konkurencije. „Kada bi se primjenjivale recipročne mjere, kakve druge zemlje primjenjuju prema proizvođačima iz naše zemlje, bilo bi nam mnogo lakše“, ističe Predrag Miličić, direktor kompanije Agrex iz Donjeg Žabara, jednog od najvećih proizvođača konzumnih jaja u Bosni i Hercegovini.
Ekonomske posljedice četveromjesečne obustave izvoza u Europsku uniju tijekom ove godine peradari još osjećaju. Kolike su stvarne razmjere štete, bit će jasnije tek nakon određenog razdoblja. „Stvarne posljedice vidjet ćemo tek kada prođe određeno razdoblje, od šest do osam mjeseci nakon prestanka zabrane“, izjavio je Edin Jabandžić, direktor kompanije Madi iz Tešnja, koja se bavi proizvodnjom pilećeg mesa.
Prevencija kao prva linija obrane
Kako bi se smanjio rizik od ponavljanja sličnih posljedica u slučaju masovnih oboljenja, stručnjaci upozoravaju na potrebu jačanja preventivnih mjera. „Europska unija danas je svjesna da ne možemo zaustaviti širenje bolesti i da one postoje čak i na europskom kontinentu. Međutim, od nas se traži da brzo reagiramo i pokažemo da smo dovoljno učinkoviti kako bismo iskoristili sve raspoložive sustave za sprječavanje incidenata i njihovih posljedica, posebno kada je riječ o bolestima zoonotskog karaktera, poput ptičje gripe, odnosno avijarne influence“, pojasnio je Nihad Fejzić, profesor na Veterinarskom fakultetu Sveučilišta u Sarajevu. Jedno od rješenja koje bi moglo ublažiti posljedice eventualnih novih slučajeva jest regionalizacija, koja bi omogućila ograničavanje mjera na područje zahvaćeno bolešću.
„Kada završimo regionalizaciju, u slučaju pojave avijarne influence bit će mnogo jednostavnije djelovati jer se, u suštini, blokira područje u krugu od desetak kilometara oko žarišta“, istaknuo je Velibor Popović, predsjednik Koordinacije peradara u Bosni i Hercegovini. Uz prijedloge proizvođača i preporuke stručnjaka, neophodno je da vlasti osiguraju potrebne resurse. „Tražimo da mehanizmi financiranja laboratorijske dijagnostike budu jasno definirani i predvidljivi. Tražimo i kontinuirane obuke proizvođača, ali i veterinara koji djeluju na prvoj liniji obrane, kako bismo jačali otpornost na takve izazove. Također, tražimo uvođenje novih tehnologija u kontroli bolesti“, poručio je Fejzić. Riječ je o gospodarskom sektoru s velikim potencijalom, koji može zadržati vodeću poziciju u regiji. Za to je, međutim, potrebno da se glas struke više čuje i uvažava.
