Olimpijske planine koje okružuju glavni grad Bosne i Hrecegovine posljednjih su godina zabilježile nešto lošije sezone u odnosu na ranije godine, a glavni “krivac” za ovo je nedostatak snijega uzrokovan, kako stručnjaci kažu, klimatskim promjenama.
Iako su posjetitelji i tokom ljetnih mjeseci tradicionalno pronalazili predah na ovim planinama, turistički radnici se sve više okreću ljetnom turizmu. Cilj je produžiti sezonu i postati destinacija za cijelu godinu.
O ciljevima turizma na planinama oko Sarajeva – prvenstveno Bjelašnici i Jahorini, piše agencija Associated Press, navodeći da se ova planinska odmarališta nalaze udaljena tek jednu kratku vožnju od mediteranske obale, na srednjim nadmorskkim visinama, a iako tradicionalno ovisna o zimskim sportovima, sada se polako, ali sigurno okreću ljetnim turistima. Potvrđuju to i izjave turističkih vlasti. “Nekada smo se oslanjali na snijeg, ali ne možemo pobjeći od činjenice da će snijeg sada vjerojatno padati i nakupljati se na visinama iznad 2500 metara, a naše planine jednostavno nisu toliko visoke”, rekao je Haris Fazlagić, predsjednik Turističke zajednice Sarajeva.
Fazlagić vjeruje da proširenjem svoje ljetne ponude planinska odmarališta mogu privući turiste od žestoke vrućine i visokih troškova tradicionalnih odmora na moru duž jadranske obale Hrvatske i Crne Gore. Rekao je da je povećanje privlačnosti područja tokom cijele godine “budućnost turizma”, ali je priznao da je to dugoročna strategija.
Nakon nekoliko zima s malo snijega, 2017. godine, planine Jahorina i Bjelašnica u blizini Sarajeva počele su širiti svoju ljetnu ponudu. Ove planine, koje su bile domaćini Zimskih olimpijskih igara 1984. godine, imaju nadmorsku visinu od 1906 metara odnosno 2067 metara.
“Sumorna zimska sezona i fantastično ljeto”
Sada tokom cijele godine upravljaju žičarama za slikovite poglede i stalno dodaju nove pješačke, biciklističke i ATV staze i ture.
“Vrijeme je ovdje fantastično — uopće nije vruće”, rekao je Duško Kurtović, posjetitelj iz bh. grada Doboja, u šetnji tokom kratkog odmora na Jahorini prošlog tjedna.
Poput drugih posjetitelja koji istražuju šumske staze i voze se žičarama oko Sarajeva, Kurtović je bio pripremljen za blago ljetno vrijeme. Temperature se ovdje obično kreću između 24 i 30 stupnjeva.
Vrijeme je dobrodošla promjena za turiste, budući da su obalne regije u srednjoj i istočnoj Europi posljednjih nekoliko godina doživjele sve češće i dugotrajnije toplotnevalove, s dnevnim temperaturama koje često dosežu 40 stupnjeva.
Vasilije Knežević, koji vodi ture kvadovima po najvišim vrhovima Jahorine, primijetio je da, iako je skijaška sezona bila “sumorna” zbog nedostatka snijega, “zasad imaju fantastično ljeto”.
Posao možda raste u planinama Sarajeva, ali je i dalje daleko manje profitabilan od primorskih destinacija u susjednoj Hrvatskoj, gdje turizam čini do 20% bruto domaćeg proizvoda zemlje.
Samo pet sati vožnje od Sarajeva, drevni grad Dubrovnik suočava se s masovnim turizmom. Za razliku od bh. kolega koji pokušavaju povećati broj posjetitelja, dubrovačke turističke vlasti fokusiraju se na upravljanje gužvom, ograničavajući broj turista s kruzera u gradu na 4000 u bilo kojem trenutku tokom dana i ograničavajući promet oko Starog grada na lokalne vlasnike dozvola, piše AP.
Usprkos tim ograničenjima i ekstremnim ljetnim vrućinama, Dubrovnik je u prvih sedam mjeseci 2025. zabilježio gotovo dva miliona noćenja, što je gotovo dvostruko više nego u sarajevskoj regiji.
Dok klimatske promjene tjeraju Bosnu i Hrvatsku prema različitim turističkim strategijama, obje zemlje dijele zajednički cilj: “produžiti sezonu” i postati “turistička destinacija za cijelu godinu”, riječi su Aide Hodžić iz turističke zajednice Dubrovnika.
