Ususret dolasku posrednika iz SAD-a i EU-a u BiH Matthewa Palmera i Angeline Eichhorst, što se ocjenjuje ključnom misijom kako bi se eventualno napravio dogovor hrvatske i bošnjačke strane o izmjenama Izbornoga zakona BiH, ponovno se počinju iz naftalina izvlačiti želje dijela bošnjačkih političara kojima je cilj realizirati dominaciju nad Hrvatima u FBiH. To se prije svega odnosi na smanjivanje uloge Doma naroda Parlamenta FBiH čime bi ovaj entitet doslovno postao preslika RS-a s dominacijom Bošnjaka i podređenom ulogom Hrvata. Za predsjednika HDZ-a 1990. Iliju Cvitanovića to ne dolazi u obzir, a kaže da se to nijednom presudom ni Suda za ljudska prava u Strasbourgu ni Ustavnoga suda BiH ne traži. Dapače!
Nema licitiranja
”Nitko nema pravo, niti ćemo dopustiti licitiranje oko Doma naroda. Dom naroda je za nas broj jedan u svim pregovorima oko izmjena Izbornog zakona. Imamo jasnu presudu Ustavnog suda BiH oko Doma naroda FBiH, oko legitimnog političkog predstavljanja i konstitutivnosti naroda. To je ono na čemu ćemo inzistirati i ustrajati”, rekao je Cvitanović za Večernjak. On je odbacio tvrdnje da se u Domu naroda blokiraju procesi. “Apsolutno je to neistina i iskrivljivanje teza. Nije blokiranje države borba za nacionalne interese. Usput da podsjetim, na državnoj razini, primjerice, bošnjačka strana je najviše koristila tu ‘blokadu’ vitalnog nacionalnog interesa, u čak 13 navrata. Čak i kada su ocijenili da je bošnjački nacionalni interes povrijeđen ako bi Hrvati dobili RTV kanal na svome jeziku. Hrvati su to koristili u samo jednome navratu. To najbolje govori o svemu. Inače, Dom naroda je drugi ravnopravni dom u parlamentarnoj proceduri i takav će ostati. On štiti ulogu konstitutivnih naroda. Svatko tko želi smanjiti ovlasti Doma naroda, neka pogleda Vijeće naroda Republike Srpske. Upravo zbog toga što su mu promijenjene nadležnosti, u RS-u Hrvati i Bošnjaci su narod drugoga reda. Umjesto da se bore za jačanje uloge svoga naroda u Republici Srpskoj kroz Vijeće naroda, bošnjački političari bi to stanje preslikali na Federaciju BiH. Svima je jasno što su težnje i ciljevi političara iz Sarajeva, a to je da Hrvati budu narod drugoga reda i prestanu biti politički čimbenik u Federaciji BiH”, kaže Cvitanović. On, međutim, nije uvjeren kako će se izborni rezultati moći provesti bez izmjene Izbornog zakona i zadržavanjem statusa quo. “Ja nisam siguran da će se izbori moći provesti do kraja jer za to nema uvjeta. Izbrisane su zakonske odredbe o načinu popunjavanja Doma naroda Parlamenta FBiH. Vrlo smo jasno od predsjednika Ustavnog suda BiH gospodina Mate Tadića čuli da je ta institucija jasno naložila da se izmjene Izbornog zakona moraju provesti u Parlamentarnoj skupštini BiH. Središnje izborno povjerenstvo nema takve ovlasti”, smatra Cvitanović. On tvrdi kako su Hrvati ponudili dovoljno prostora za kompromis kako bi se provele presude Europskog suda za ljudska prava, no da posve sigurno neće pristajati ispunjavati političke agende drugih naroda.
Ne ispunjavaju želje
”Ja ne vidim prostor da Hrvati mogu napraviti bilo kakav korak unatrag ili jednostavno netko želi da mi dignemo ruke od BiH. A mi nećemo dići ruke od BiH. Čuli smo i od stranaca da prijedlog u potpunosti formalno-pravno zadovoljava sve presude Europskog suda za ljudska prava i Ustavnoga suda BiH. Nas ne zanimaju nečije želje, težnje i ciljevi koje pojedine strane imaju prema BiH”, kaže za Večernji list čelnik HDZ-a 1990. Ilija Cvitanović.
