Subotnje zasjedanje HNS-a BiH potvrdilo je da hrvatska politika u BiH prolazi kroz izazovno razdoblje, ali i da postoji snažna volja za zajedništvom i reformama
Pobuna pet hrvatskih političkih stranaka uoči saborskoga zasjedanja Hrvatskog narodnog sabora BiH u subotu dala je posve novu dinamiku ovome događaju, ali i odnosima snaga unutar ove krovne institucije hrvatskih političkih stranaka. Ipak, zajedništvo je očuvano, a sve uključene strane naznačile su spremnost na dijalog i razrješenje prijepora. Ove nesuglasice iz unutarhrvatskih redova dočekane su s olakšanjem u unitarističkim krugovima, koji u podjelama Hrvata vide priliku za vlastite političke ciljeve. Zasjedanje je obilježeno usvajanjem deklaracije HNS-a BiH koja je naglasila nužnost izmjena Izbornog zakona u 2025. godini, zaštitu političkih i građanskih prava pripadnika triju konstitutivnih naroda i nacionalnih manjina te ubrzanje euroatlantskih integracija.
Unitarizam i separatizam
Čelnik HNS-a BiH Dragan Čović ponovno je upozorio na dvije ključne opasnosti koje prijete Bosni i Hercegovini – bošnjački unitarizam i srpski separatizam, ističući kako se te dvije tendencije međusobno hrane i ugrožavaju opstanak zemlje. – Učinit ćemo sve da ni unitaristi ni separatisti ne podijele i ne unište Bosnu i Hercegovinu. Mislim da HNS ima snage u sebi, uz snagu zajedništva, i mislim da je to jedini put za Bosnu i Hercegovinu kako bi se otvorila vrata Europe – naglasio je Čović.
Hrvatski narodni sabor BiH jasno je izrazio svoju potporu euroatlantskom putu Bosne i Hercegovine, istaknuvši kako je strateški interes hrvatskog naroda u BiH dobrosusjedska suradnja te članstvo u Europskoj uniji i NATO-u. Deklaracija usvojena na zasjedanju posebno naglašava potrebu za žurnim izmjenama Izbornog zakona u neizbornoj 2025. godini, čime bi se osiguralo legitimno političko predstavljanje Hrvata i provelo odluke Ustavnog suda BiH te presude Europskog suda za ljudska prava. Jedan od glavnih problema, kako ističe HNS, jest činjenica da su u četiri navrata glasovima dominantno bošnjačkih birača birani predstavnici hrvatskog naroda u Predsjedništvo BiH, uključujući Željka Komšića.
Također, u Domu naroda Federacije BiH često se biraju hrvatski predstavnici uz potporu bošnjačkih birača, čime se, prema HNS-u, narušava načelo legitimnog političkog predstavljanja. Unatoč naglasku na zajedništvu, zasjedanje HNS-a BiH nije prošlo bez političkih napetosti. Pet oporbenih hrvatskih stranaka – HDZ 1990., Hrvatski nacionalni pomak (HNP), Hrvatska demokratska stranka (HDS), Hrvatska seljačka stranka (HSS) i Hrvatska republikanska stranka (HRS) – bojkotiralo je 12. zasjedanje, optužujući HDZ BiH za monopolizaciju rada HNS-a. Predsjednici ovih stranaka – Ilija Cvitanović (HDZ 1990.), Ivan Vukadin (HNP), Ivo Tadić (HDS) i Mario Karamatić (HSS) – istaknuli su potrebu za otvorenim i žurnim razgovorima o svim spornim pitanjima u interesu hrvatskog naroda u BiH.
Unatoč bojkotu, nisu zatvorili vrata dijalogu, što sugerira da bi u budućnosti moglo doći do pokušaja pomirenja unutar hrvatskog političkog korpusa u BiH. Dragan Čović izrazio je žaljenje zbog bojkota te naglasio da će nastaviti razgovore s oporbenim strankama kako bi se nesuglasice razriješile. Odbacio je špekulacije da je bojkot rezultat unutarnjih sukoba unutar HNS-a, sugerirajući kako je moguće da su vanjski čimbenici, uključujući aktualnu političku krizu oko smjene dužnosnika SNSD-a i probošnjačke “trojke”, utjecali na ovu odluku. Jedan od ključnih aspekata zasjedanja bio je i snažan signal podrške iz Republike Hrvatske.
Potpredsjednik Vlade i ministar hrvatskih branitelja Tomo Medved istaknuo je da će Vlada RH, na čelu s premijerom Andrejem Plenkovićem, nastaviti pružati potporu Hrvatima u BiH. Naglasio je kako HNS BiH ostaje ključna institucija za koordinaciju političkih stranaka s hrvatskim predznakom te da je zajedništvo preduvjet ostvarenja strateških ciljeva.
– Naša podrška vidljiva je u svim sferama života, u svemu onome što nam je kao narodu važno. Neka i ovo zasjedanje doprinese ostvarenju naših zajedničkih težnji i ciljeva u interesu našeg hrvatskog naroda, kako u Bosni i Hercegovini tako i u Republici Hrvatskoj – istaknuo je Medved.
SAD, EU, Austrija…
Iako je zasjedanje bilo zatvoreno za javnost, doznaje se kako je čelnik Glavnog vijeća Božo Ljubić naznačio mogućnost okončanja mandata, o čemu odluku odnosi Predsjedništvo HNS-a. Osim podrške službenog Zagreba, zasjedanje je privuklo pozornost međunarodne zajednice. Među nazočnima bili su diplomati SAD-a, Europske unije te veleposlanici Hrvatske, Mađarske, Češke i Austrije. Njihova prisutnost ukazuje na geopolitičku važnost pitanja hrvatskog političkog položaja u BiH te na snažnu podršku europskih država procesu euroatlantskih integracija. Subotnje zasjedanje HNS-a BiH potvrdilo je da hrvatska politika u BiH prolazi kroz izazovno razdoblje, ali i da postoji snažna volja za zajedništvom i reformama.
Naglasak na izmjeni Izbornog zakona, euroatlantskim integracijama i političkoj stabilnosti pokazuje smjer kojim bi se hrvatska politika u BiH trebala kretati u nadolazećim godinama. Iako bojkot dijela stranaka otkriva unutarnje nesuglasice, spremnost na dijalog sugerira kako bi se politički sukobi mogli razriješiti kroz institucionalni okvir HNS-a. Snažna potpora službenog Zagreba i prisutnost međunarodnih diplomata pokazuju da Hrvatska, ali i europske zemlje prate situaciju te da će i dalje podržavati političke ciljeve Hrvata u BiH. Nakon subotnjeg zasjedanja sve strane u HNS-u ostavile su ispruženu ruku, a određene promjene u vodstvu, načinu odlučivanja i raspodjeli moći mogle bi ubrzati popravljanje situacije te pozicionirati ovu instituciju kao ključnog aktera u političkim reformama u BiH. •
