Usporedbom s izborima 2020. godine vidljivo je da su hrvatske stranke, kada govorimo o pozicijama u općinskim i gradskom vijećima, ostvarile nešto bolji rezultat, i to upravo u onim lokalnim zajednicama u kojima je svaki glas, odnosno predstavnik naroda, važan u definiranju, oblikovanju i provedbi lokalnih politika
Nakon što je Središnje izborno povjerenstvo objavilo utvrđene rezultate izbora, osim za općinska i gradska vijeća te gradonačelnike nekoliko lokalnih zajednica, moguće je izvući i konačne zaključke o rezultatima političkih stranaka, gledajući pritom, uvažavajući multinacionalni karakter države, uspjehe stranaka u pojedinim nacionalnim korpusima. Hrvatske stranke nakon ovih izbora imaju čelne ljude u 23 općine/grada, jednoj lokalnoj sredini manje u odnosu na 2020. (gubitak Odžaka). Kod Hrvata HDZ BiH apsolutni je pobjednik koji je osvojio, samostalno ili uz potporu drugih stranaka Hrvatskog narodnog sabora, 19 načelničkih/gradonačelničkih pozicija, dok su načelnike u jednoj općini dobili HSS (Dobretići), koalicija HNP – HDZ 1990. (Tomislavgrad), Ramska stranka (Prozor-Rama) te HDS (Vareš), piše Večernji list BiH.
No valja podsjetiti kako je SIP odlučio da će za općinska vijeća i načelnike općina Jablanica, Kiseljak i Prozor-Rama, skupštine općina i načelnike općina Gacko i Foča, gradska vijeća i gradonačelnike gradova Čapljina i Konjic te Gradsko vijeće Grada Mostara rezultati biti utvrđeni dopunskom odlukom. Usporedbom s izborima 2020. godine vidljivo je da su hrvatske stranke, kada govorimo o pozicijama u općinskim i gradskom vijećima, ostvarile nešto bolji rezultat, i to upravo u onim lokalnim zajednicama u kojima je svaki glas, odnosno predstavnik naroda, važan u definiranju, oblikovanju i provedbi lokalnih politika. U Skupštini Distrikta Brčko, primjerice, nakon ovih lokalnih izbora, hrvatske stranke imaju ukupno 4 zastupnika, što je jedan više u odnosu na 2020. godinu, a što će nositi određenu težinu prilikom formiranja novog saziva Vlade, ali i izbora gradonačelnika koji, u skladu s dosadašnjom praksom, treba biti upravo iz reda hrvatskoga naroda.
U Gradskom vijeću Konjica Hrvati su uspjeli dobiti mandat (HDZ BiH), što je vijest koja je obradovala mnoge, a osobito one koji na strateški način promišljaju nacionalnu politiku te vjeruju kako će taj jedan glas u Gradskom vijeću imati značaj kada govorimo o projektnim aktivnosti u ovoj lokalnoj zajednici. Iako na prostoru Konjica suživot postoji, s jednim glasom u Vijeću Hrvatima će svakako biti lakše kandidirati projekte i aktivnosti od značaja za nacionalnu poziciju. Jedan od primjera u kojima hrvatske stranke imaju mandat više je i Općinsko vijeće Busovače, kao i Općinsko vijeće Vareša, gdje su nastupale dvije hrvatske stranke, no zato su u Fojnici Hrvati, nažalost, nakon ovih izbora izgubili jedan mandat te sada imaju četiri umjesto pet.U svim ostalim nacionalno mješovitim sredinama, najveći broj kojih je upravo na prostoru Srednjobosanske županije, ostvaren je praktički identičan rezultat kada govorimo o broju mandata uime hrvatskih stranaka, piše Večernji list BiH.
Pluralizam u hrvatskom nacionalnom korpusu očitovao se u svim sredinama gdje su Hrvati relativna ili apsolutna većina, a u najvećem broju takvih općina i gradova HDZ BiH osvojio je najveći broj mandata u općinskim/gradskim vijećima, s iznimkom Dobretića, Rame, Tomislavgrada te Kupresa. S druge strane, postoji značajan broj općina i gradova u kojima HDZ BiH ima apsolutnu većinu te će samostalno moći donosit odluke. Primjeri su Neum, Ljubuški, Čitluk, Široki Brijeg, Posušje, Grude, Kreševo, Usora, Orašje, Domaljevac-Šamac. Od zanimljivosti valja istaknuti Stolac, čije Gradsko vijeće ima 17 mandata, a u koje ulazi čak 11 političkih subjekata, uključujući i četvero neovisnih vijećnika.
U Mostaru je pak potvrđena nadmoć HDZ-a BiH koji će imati i najveći broj mandata u Gradskom vijeću, a, očekuje se, i gradonačelnika koji se, podsjećamo, bira posredno kroz Gradsko vijeće. Procedura je nešto složenija te otvara mogućnost za tri kruga posrednih izbora. Naime, dvotrećinska većina glasova izabranih gradskih vijećnika potrebna je za izbor gradonačelnika. Ako ni jedan od kandidata ne dobije dovoljan broj glasova u prvom krugu, vrši se drugi krug izbora. Ako ni jedan od preostala dva kandidata ne dobije dvotrećinsku većinu glasova u drugom krugu, vrši se treći krug izbora. U trećem krugu jednostavna većina glasova izabranih gradskih vijećnika potrebna je za izbor gradonačelnika od dva preostala kandidata. Ako preostala dva kandidata dobiju isti broj glasova u trećem krugu, mlađi od ta dva kandidata bit će izabran za gradonačelnika.
Kada govorimo o rezultatima srpskih stranaka u BiH, vidljiva je dominacija SNSD-a koji je osvojio većinu načelničkih i gradonačelničkih pozicija, iako nije uspio u naumu osvajanja pozicija gradonačelnika u dva velika grada – Banjoj Luci i Bijeljini. No, zato u oba navedena grada SNSD ima većinu u gradskim vijećima, što mijenja situaciju i otvara mogućnost za postizborne koalicije, piše Večernji list BiH. U kontekstu kandidata srpskih stranaka zanimljiva je situacija u Bosanskom Petrovcu, općini u FBiH u kojoj je srpska kandidatkinja dobila jedan glas više od bošnjačkog, međutim, priča nije završena jer je SIP donio odluku da će se za razinu načelnika ponovno brojiti glasovi na nizu biračkih mjesta. U bošnjačkom političkom korpusu SDA je osvojio najveći broj načelničkih i gradonačelničkih pozicija, no u pogledu velikih gradova situacija im ne ide u korist. U Zenici je pobjedu odnio Fuad Kasumović sa svojom Bosanskohercegovačkom inicijativom, u Tuzli SDP, a u tri od ukupno četiri sarajevske općine načelnici su kandidati “trojke”. No, zato je u Gradskom vijeću Zenice izjednačena pozicija SDA i Kasumovićeve opcije, u općini Novi Grad Sarajevo većinu ima SBiH, a slijedi SDA, dok u općini Novo Sarajevo imamo jednak broj mandata SDA i SDP-a, a slijede SBiH i Naša stranka s također istim brojem mandata.
