Poskupljenja, što ona vidljiva, što nevidljiva, postala su naša svakodnevica. Inflacija, globalna kretanja, ratovi, berzanske špekulacije, samo su neki od faktora koji utječu na rast cijena.
Plaće i mirovine ne prate ova poskupljenja, a zaštita potrošača u našoj zemlji gotovo i ne postoji. Cijene su gotovo svakog dana sve veće. Brojni proizvodi, osobito prehrambeni, koji su do nedavno bili bagatelni, sada su postali luksuz. Ulazak u markete za većinu građana predstavlja šok. Kažu da poput mađioničara uspijevaju pregurati mjesec do naredne plaće ili mirovine, javlja BHRT. U Udruženju za zaštitu potrošača “Don” ističu kako su građani prepušteni tržištu i slobodnom formiranju cijena.
“Kada su sve zemlje preuzele dio odgovornosti da pomognu svojim građanima na raznorazne načine, mi nismo dosegli ni tu razinu da barem ograničimo marže na osnovne životne namirnice ili da ovo konačno jednom uvedemo u red”, kaže Murisa Marić, predsjednica Udruženja za zaštitu potrošača “Don” iz Prijedora.
Prije pet godina dvije prosječne zarade, koje su bile 916 maraka, mogle su podmiriti mjesečne potrebe četvoročlane obitelj, a danas za tako nešto nedostaje 367 maraka. U Sindikatu kažu da upravo zbog ovih brojki inzitiraju da najniža plaća bude 1.150 maraka što je ustvari iznos koji pokriva samo prehrambeni dio potrošačke košare.”Ako čovjek radi kod poslodavca za neki iznos plaće i taj iznos ne može pokriti troškove prehrane njegove obitelji, taj posao je potpuno besmislen. Nikom nije koristan, osim tom poslodavcu kod koga radi radnik, a za sve druge je to beskorisno”, kaže Ranka Mišić, predsjednica Saveza sindikata Republike Srpske. Ekonomisti ne misle da interviniranje države, kada je riječ o cijenama, može popraviti stvari. Naprotiv. Može se dogoditi da se dodatno pogoršaju.
“Ograničenje cijena, odnosno intervencija u cjenovnu politiku ne daje rezultate. Čak što više, može kreirati ili nestašice ili bumerang efekat, u smislu da dođu i veće cijene zbog nedostatka konkurencije itd.”, navodi ekonomski analitičar Admir Čavalić.
Naša država se teško može boriti sa poskupljenjima, jer je, tvrde ekonomisti, i sama preskupa.”Mi ne možemo hraniti toliko nabujalu administraciju koja se hrani trenutno isključivo od ili u najvećoj mjeri od neizravnih poreza. Izravni porezi trebaju biti u učešću negdje pola-pola, a kod nas je gotovo 80 posto neizravni porezi, a svega 20 posto izravni porezi na plaće, dobit, prinose itd.”, pojašnjava ekonomski analitičar Zoran Pavlović.
U međuvremenu, cijene nastavljaju rasti. Moguće je da nas već sutra iznenadi nova cijena nekog proizvoda u marketu. A stručnjaci poručuju, bit će još gore.
