Vrlo kompleksna politička situacija u Bosni i Hercegovini ne dopušta ni usvajanje Proračuna državnih institucija za 2025. godinu. Posljednji prijedlog ministarstva financija usvojen na sjednici Vijeća ministara odbijen je od Komšića i Bećirovića kao dvojice članova Predsjedništva sredinom lipnja te upućen na doradu. Sporan je prije svega model isplate duga slovenskom poduzeću Viaduct.
“Pojedini članovi Predsjedništva su izlazili s prijedlozima koji nisu u okvirima onoga što definiraju zakoni na razini BiH. Kad su u pitanju institucije kulture, ustavno opredijeljenje je takvo da kultura na razini entiteta i takav prijedlog apsolutno nije zakonit, sad što pojedinci inzistiraju na nezakonitim rješenjima to je njihova stvar. Mi ćemo dostaviti korigirani proračun na takav način da poštujemo sve zakonske propise u BiH i da prevladamo ovu situaciju vezano uz Viaduct iako je i ovaj prijedlog to podrazumijevao”, kazao je za RTV HB ministar financija BiH Srđan Amidžić.
OFF2: Zbog neusvajanja proračuna, državne institucije ušle su u treće tromjesečje privremenog financiranja. Ekonomisti navode kako izravnih fiskalnih posljedica i rizika nema, ali nova odluka o privremenom financiranju ograničava i rashode na razinu idućeg tromjesečja, odnosno četvrtine proračuna. Profesor Živko nam dodaje kako bi zbog neusvajanja proračuna država mogla poljuljati i svoj ugled unutar međunarodnih institucija, samim time to bi se dugoročno moglo odraziti i na kreditni rejting.
U načelu se zadržavamo na razini 2024. što se tiče javnih rashoda na razini BiH. S druge strane ono što će biti izazov je zapravo nemogućnost proširenja programa, odnosno uvođenje novih programa rada novih projekata koji bi se mogli financirati i u tom slučaju i nemogućnost da osiguramo dodatne izvore financiranja zbog neusvajanja proračuna”, mišljenja je prof. dr. Igor Živko.
Istovremeno, kako nema mogućnosti povećanja rashoda dok se ne usvoji proračun, tako nema mogućnosti ni za povećanje plaća službenika u državnim institucijama, što bi ih obuhvatilo po odlukama entitetskih vlasti o smanjenju doprinosa, ali i po usvojenom državnom zakonu o povećanju plaća državnim službenicima. A eventualno naknadno usvajanje Proračuna donijelo bi vjerojatno i njegovo povećanje u odnosu na prethodnu godinu jer je vezano uz jednu vrstu prihoda.
“U najvećem dijelu Proračun BiH, odnosno njezine središnje vlasti, puni se iz neizdravnih prihoda, odnosno PDV-a, raspodjelom sredstava i uplatom na račun proračuna, nešto i preko grantova i zaduženja koje država može napraviti i radi ih. Dinamiku njegovog povećanja diktira i iznos neizravnih poreza koje Uprava za neizravno oporezivanje ubire u BiH”, dodaje Živko.
Ako se u idućem razdoblju ipak dogodi usvajanje novog prijedloga Vijeća ministara za Proračun u Predsjedništvu BiH, isti prijedlog bi trebao biti upućen u parlamentarnu proceduru i da bi stupio na snagu treba biti usvojen u oba doma Parlamentarne skupštine. No, kako je proračun i politički, a ne samo ekonomski dokument, to će diktirati političke prilike i neprilike do kraja godine. Istovremeno, MMF je pozvao sve vlasti u BiH na fiskalnu disciplinu, državni službenici prijete tužbama, a dug slovenskom Viaductu je iz dana u dan sve veći.
Više u prilogu:
