Prošlo ljeto bilo je najsmrtonosnije ljeto u Europi otkako se vode evidencije, s više od 50.000 smrtnih slučajeva povezanih s vrućinom u gradovima diljem kontinenta, navodi se u studiji.
Istraživači ističu da se dvije trećine tih dodatnih smrtnih slučajeva – više od 32.000, za koje se procjenjuje da su posljedica visokih temperatura – može pripisati klimatskim promjenama koje uzrokuju sve intenzivnije vrućine.
U Ujedinjenom Kraljevstvu zabilježeno je oko 4.500 dodatnih smrtnih slučajeva u gradovima, pri čemu je broj preminulih bio za 2.500 veći nego što bi bio da nije bilo ekstremnih vrućina uzrokovanih klimatskim promjenama, navodi se u studiji objavljenoj u časopisu Nature Health.
Tijekom ljeta 2026. godine zabilježen je niz ekstremnih toplinskih valova, osobito u zapadnoj Europi, gdje su temperature tijekom cijele sezone u prosjeku bile oko 2,9 stupnjeva Celzija više od prosjeka za razdoblje od 1991. do 2020. godine, a pojedinih dana bile su čak 12 stupnjeva iznad uobičajenih vrijednosti.
Istraživači s Imperial Collegea u Londonu i Londonske škole za higijenu i tropsku medicinu procijenili su broj smrtnih slučajeva povezanih s vrućinom u 854 urbana područja, koja obuhvaćaju oko 40 posto stanovništva Europske unije, Ujedinjenog Kraljevstva, Norveške i Švicarske. Pritom su koristili modele koji su u prošlosti davali rezultate usklađene sa službenim podatcima.
Analiza, koja se temelji na temperaturnim zapisima i modelima povijesne povezanosti između vrućine i smrtnosti, pokazala je da je broj smrtnih slučajeva povezanih s vrućinom u tim područjima iznosio nešto više od 50.000.
Ta je brojka znatno veća od podataka iz prethodnih godina obilježenih toplinskim valovima – 2003. godine, kada je preminulo oko 28.000 ljudi, te 2022. godine, kada je zabilježeno 29.000 smrtnih slučajeva povezanih s vrućinom.
Modeli također pokazuju da utjecaj klimatskih promjena, koje su uglavnom posljedica izgaranja fosilnih goriva za proizvodnju energije, grijanje, promet i industriju, nastavlja rasti.
Analiza, u kojoj su temperature zabilježene u svakom urbanom području uspoređene s onima koje bi se očekivale u svijetu u kojem staklenički plinovi ne zagrijavaju planet, pokazala je da su klimatske promjene odgovorne za 65 posto smrtnih slučajeva povezanih s vrućinom tijekom ovog ljeta.
To je znatno više u usporedbi s ranijim razdobljem ovog stoljeća, kada su klimatske promjene, prema procjenama, bile odgovorne za oko 40 posto takvih smrtnih slučajeva.
Studija također pokazuje da je toplinski val krajem lipnja, kada je Ujedinjeno Kraljevstvo bilo pogođeno iznimno rijetkim crvenim upozorenjem na vrućine opasne po život, bio posebno intenzivan.
Procjenjuje se da se trećina svih smrtnih slučajeva povezanih s vrućinom u Europi tijekom tog ljeta dogodila između 17. lipnja i 1. srpnja, kada su temperature diljem kontinenta bile više od pet stupnjeva iznad prosjeka.
Italija je bila najteže pogođena, s više od 13.000 smrtnih slučajeva, a istraživači navode da su južna i zapadna Europa zabilježile najviše temperature i najveće procijenjene stope smrtnosti.
Međutim, tisuće smrtnih slučajeva zabilježene su i u urbanim područjima zemalja koje se obično smatraju dijelom sjeverne Europe, poput Ujedinjenog Kraljevstva.
Iako smrtni slučajevi povezani s vrućinom najčešće pogađaju starije osobe, studija navodi da je, prema procjenama, oko 6.000 ljudi mlađih od 65 godina preminulo zbog vrućina u analiziranim urbanim područjima.
Clair Barnes, istraživačica ekstremnih vremenskih prilika i klimatskih promjena pri Centru za politiku zaštite okoliša na Imperial Collegeu u Londonu, izjavila je:
„Mislim da s priličnom sigurnošću možemo tvrditi da je ljeto 2026. godine vjerojatno bilo najgore dosad zabilježeno kada je riječ o smrtnosti povezanoj s vrućinama u većem dijelu Europe.”
„Ove su brojke snažan podsjetnik na to da naša ljeta, koja postaju sve toplija i ekstremnija, imaju sve teže posljedice za javno zdravlje”, kazala je.
Također je upozorila:
„Iza ovih statističkih podataka stoje stvarni ljudi koji su izgubili živote i obitelji koje tuguju za njima. Ovo je još jedan podsjetnik na nužnost provedbe ciljanih mjera za zaštitu najranjivijih skupina od sve ekstremnijih vrućina, ali i na sve veću potrebu za brzim napuštanjem fosilnih goriva kako bi se usporile klimatske promjene i ograničilo buduće zagrijavanje.”
Pierre Masselot, docent, statističar i epidemiolog na Londonskoj školi za higijenu i tropsku medicinu, rekao je da je to ljeto bilo još jedan dramatičan podsjetnik na to da su klimatske promjene „problem svih nas”.
„Ne pate samo stanovnici toplih regija. Pojedini dijelovi zapadne i sjeverne Europe suočavaju se s ekstremnim vrućinama i povijesno visokim zdravstvenim opterećenjem. Pogođeno je cjelokupno stanovništvo, što potvrđuje i znatan broj smrtnih slučajeva među mlađim dobnim skupinama”, rekao je.
Istaknuo je da se gradovi nisu dovoljno prilagodili rastućim temperaturama te da ih je nužno prilagoditi novim uvjetima mjerama poput povećanja zelenih površina, smanjenja onečišćenja i osiguravanja zdravstvene skrbi stanovništvu pogođenom ekstremnim vrućinama.
Iako se navedene brojke temelje na modeliranju, istraživački tim poziva se na svoja prethodna istraživanja u kojima su primijenjene iste metode, a rezultati su bili bliski službenim podatcima.
