Na predstojećim lokalnim izborima u Bosni i Hercegovini sudjelovat će rekordno mali broj stranaka, koalicija i neovisnih kandidata u odnosu na prethodne izborne cikluse.
SIP je ovjerilo sudjelovanje za 300 političkih subjekata. Politički analitičari razlog vide u izmjenama Izbornog zakona BiH, kojima je znatno otežana trgovina biračkim odborima, piše BHRT.
Skoro duplo manje ovjerenih političkih subjekata za lokalne izbore 2024. godine u odnosu na izbore 2020. godine. Znatno ih je manje i u poređenju s nekoliko ranijih izbornih ciklusa. Zeleno svjetlo od SIP-a za sudjelovanje na izborima u listopadu u BiH dobilo je 300 političkih subjekata. “113 političkih stranaka, 73 neovisna kandidata, 43 neovisna kandidata predstavnika nacionalnih manjina, 59 koalicija i 9 listi nezavisnih kandidata”, navodi predsjednica SIP-a BiH Irena Hadžiabdić.
Prema mišljenju politologa iz Mostara, ključni razlog drastično manje prijavljenih stranaka na lokalnim izborima leži u novom načinu izbora biračkih odbora, preciziranim novim izmjenama Izbornog zakona BiH. Zbog toga, ipak, ne očekuje fer i poštenije izbore.
“Ne vidim da će ovaj izborni ciklus donijeti velike promjene u tom kontekstu. Ove izmjene izbornog zakonodavstva koje je nametnuo visoki predstavnik samo dodatno kompliciraju, ali s druge strane omogućuju velikim strankama da ostanu u izbornom procesu”, smatra politolog Danijel Vidović.
Poplava fantomskih političkih subjekata u proteklim izbornim ciklusima, bila je financirana od velikih političkih stranaka. Preko njih su manipulirali i biračkim odborima i kontrolirali izborni proces, ocjenjuje analitičarka Tanja Topić. “Dobro je da se smanjuje taj broj. Mi smo dugo očekivali profiliranje političke scene. Taj veliki broj nije doprinio političkom pluralizmu, već je dobrim dijelom bio zloupotrebljen od strane velikih političkih stranaka”, kaže Topić.
I u Koaliciji “Pod lupom” smatraju da je manje stranaka na predstojećim lokalnim izborima rezultat odustajanja takozvanih fiktivnih političkih subjekata, jer ne mogu više trgovati biračkim mjestima. Prema novim izmjenama, predsjednici biračkih odbora i njihovi zamjenici moraju biti nestranačke ličnosti, dok članovi mogu biti samo iz parlamentarnih stranaka. “Sigurni smo da će još potencijalno dolaziti do trgovine mjestima u biračkim odborima i u našoj metodologiji pratit ćemo proces imenovanja nestranačkih predsjednika i zamjenika biračkih odbora, ali i imenovanja onih koje imenuju politički subjekti”, ističe glasnogovornik Koalicije “Pod lupom” Hasan Kamenjaković. Sugovornici BHRT-a smatraju da je i 300 političkih subjekata i dalje previše u odnosu na broj birača u Bosni i Hercegovini.
Napominju da je većina malih stranaka i neovisnih kandidata nepoznata biračima i bez jasne ideološke profilacije. Zaključuju da osim za izborne malverzacije nemaju svrhu, jer se birači po inerciji opredjeljuju da glasuju za prepoznatljive i u javnom prostoru vidljive uglavnom velike političke stranke.
