Nakon dugog razdoblja bez izravne komunikacije, predsjednik HDZ-a BiH Dragan Čović i predsjednik SDA Bakir Izetbegović ovog su tjedna ponovno sjeli za stol, kako su rekli, „relaksirano uz kavu“.
Obojica su sastanak ocijenili korektnim, a njihovi komentari otvorili su pitanje radi li se samo o kurtoaznom susretu ili početku političkog približavanja uoči izbora 2026. godine.
Razgovori o europskom putu i ključnim zakonima
Izetbegović je nakon sastanka izjavio kako je razgovor bio fokusiran na dva ključna seta tema, europski put BiH i zakone o proporcionalnoj zastupljenosti. Naglasio je da je upravo taj zakon bio u fokusu njegova interesa.
„Gospodin Čović je osobito zainteresiran za nastavak i deblokadu europskog puta, a ja sam bio posebno zainteresiran za donošenje zakona o proporcionalnoj zastupljenosti. S te strane sam tražio od gospodina Čovića da i oni to podrže jer i Hrvatima na mnogim pozicijama jedan takav zakon treba“, rekao je Izetbegović, ističući kako je potrebna obostrana spremnost za napredak.
Čović je, sa svoje strane, iznio tri temeljna stajališta. Prvo, kako je naglasio, europski put BiH nema alternativu i važno je da se o tome razmišlja bez obzira na trenutačne političke odnose.
„Proći će i ovih godinu dana ili deset mjeseci do izbora i dobro je da otvorimo pregovaračke procese ako možemo u ovoj godini“, rekao je Čović, dodavši da su razgovarali i o miru i stabilnosti.
Posebno je istaknuo pitanje položaja Hrvata u BiH i potrebu „legitimnog predstavljanja“ koje HDZ BiH zagovara već godinama.
„Da Hrvati jednostavno budu zaštićeni, a ne da netko nešto daje“, poručio je Čović naglašavajući važnost jednakopravnosti triju konstitutivnih naroda.
Je li sastanak znak nove političke konfiguracije 2026.?
S obzirom na političku dinamiku i približavanje novih izbora, mnogi analitičari sastanak su protumačili kao potencijalnu najavu nove koalicijske konfiguracije nakon 2026. godine. Upravo će sudbina europskih zakona, ključnih za otvaranje pregovora s EU, pokazati hoće li HDZ BiH i SDA u narednim mjesecima približiti svoje stavove.
Novinar i analitičar Danijal Hadžović smatra da aktualni razgovori ukazuju na pripreme za buduću suradnju.
„Kada je SDA kao dio vlasti doživljavala velike kritike… Trojka je na jedvite jade bez SDA uspjela skupiti parlamentarnu većinu da se formira nova vlada Federacije. Ja mislim da su ovi razgovori zapravo priprema za koaliciju nakon izbora 2026. godine i mislim da će biti neizbježna“, rekao je Hadžović, istaknuvši da politička matematika ponovno gura SDA u prvi plan među bošnjačkim strankama.
Profesor i politički analitičar Gordan Radić u razgovorima vidi dva prepoznatljiva politička koncepta, Izetbegovićev fokus na proporcionalno zastupanje i Čovićev na ustavni položaj Hrvata.
„Primijetili smo dva koncepta… jedan je koncept proporcionalnog zastupanja koji predlaže gospodin Izetbegović, a drugi je ustavni položaj Hrvata koji gospodin Čović zastupa kako i treba“, rekao je Radić, podsjećajući da je takav zakon na stolu bio tijekom pregovora u Neumu pa ga je Izetbegović svejedno odbio.
Izborni zakon kao glavni kamen spoticanja
Jedno od pitanja koje bi moglo presudno oblikovati odnose SDA i HDZ-a BiH ponovno je Izborni zakon, oko kojeg su raniji pregovori, osobito oni iz 2022. godine, propali, ostavljajući duboke političke ožiljke.
Radić je podsjetio da su nesuglasice između stranaka najizraženije upravo u tom području.
„Taj Izborni zakon je uvijek prepreka otkad se krenulo u kršenje prava Hrvata u BiH… događali su se razni događaji vezani uz kršenje ustavnog položaja Hrvata u BiH“, rekao je, istaknuvši dugogodišnje tenzije oko modela izbora.
Hadžović je u tom kontekstu ocijenio da se izmjene zakona ne mogu donijeti bez ključnih političkih aktera.
„Matematika je takva da je SDA pojedinačno najjača stranka u federalnom i državnom parlamentu i bilo kakva krupna promjena poput izmjena Izbornog zakona ne može proći bez SDA, bez HDZ-a, a čak ni SDP-a“, naglasio je, dodajući kako dosadašnji pokušaji mimo SDA nisu dali nikakve rezultate.
Hoće li se odnosi ponovno otopliti?
HDZ BiH i SDA sudjelovale su u gotovo svim vlastima na državnoj i federalnoj razini od uspostave neovisnosti BiH, pa među njima nema nepoznanica kada je riječ o ključnim političkim pitanjima. Unatoč tome, njihovi odnosi povremeno su prolazili kroz ozbiljne krize.
Ovaj sastanak, zaključuju analitičari, mogao bi biti tek prvi korak ka obnovi komunikacije. Dok Čović razgovore vidi kao dio konzultacija sa svim relevantnim strankama, Izetbegović je naglasio da je dobro što je nakon dugog razdoblja ponovo uspostavljen kontakt. Stoga ćemo tek vidjeti je li ovaj susret bio samo kurtoazan ili možda postoji i nešto više.
Pogledajte prilog kolege Gorana Kutle:
