Visoki predstavnik Christian Schmidt nakon dvodnevne sjednice Vijeća za implementaciju mira u BiH (PIC) obratio se medijima i prenio utiske sa zasjedanja predstavnika članova Upravnog odbora PIC-a. Schmidt je na početku predstavio jedno novo izdanje, nakon 30 godina od potpisivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma, koje okuplja sve značajne dokumente.
“Sve kolege u PIC-u su primile ovo izdanje, ali ne u namjeri da kažemo da je sve završeno već da je pred nama još puno posla. Razgovarali smo o sljedećim koracima i temama na kojima trebamo raditi u budućnosti”, rekao je Schmidt. On je kazao da je Dejtonski sporazum donio ne samo mir već rekonstrukciju zemlje, povratak raseljenih, izgradnju institucija i povratak normalnom životu.
“Nije sve završeno, ali sastanak jučer i danas je zapravo bio sastanak gdje smo razgovarali uspješno s predstavnicima iz PSBiH, lokalnim institucijama, SIP-om, predstavnicima nevladine organizacije Pod lupom, OSCE-a i međunarodnim institucijama, NATO-a, EUFOR-a i Vijeća Evrope i svim predstavnicima zemalja koje čine PIC i šefovima međunarodnih organizacija u BiH. Imali smo političke direktore svih zemalja koje čine PIC”, naveo je.
Usuglašen je stav da je BiH postigla značajan napredak, ali i da je pred nama još puno posla. “Neka od pitanja koja smo naglasili su proračun za 2026. godinu, državna imovina i uvođenje tehnologija u izborne procese. Tu je i nezadovoljavajuća situacija u pogledu BHRT-a odnosno financijskog stanja”, dodao je. Članice PIC-a su zaključile da je neophodno postići napredak na euroatlantskom putu. Izražena su očekivanja da će lideri BiH u predstojećim danima poduzeti korake koji će omogućiti otvaranje pregovora BiH o pridruživanju EU.
“Nadao sam se da ću danas imati priliku da čujem i kažem da je jučer Vijeće ministara BiH donijelo odluke i usvojilo dva neophodna zakona i odluku o glavnom pregovaraču, ali se nadamo da će to završiti narednog tjedna.”
Schmidt je rekao da UO PIC podržava BIH, institucije i lidere na ovom putu. “Domaći političari moraju preuzeti odgovornost za izvršavanje zadataka. Pozvali smo ih da praktično pokažu da su opredijeljeni za ovaj cilj. Postojao je osjećaj da smo vidjeli da se stvari mogu poboljšati i voditi ka boljem životu, ali s druge strane vidjeli smo da ima prostora da se ide u pravcu stabilnosti i bolje pripreme terena u BiH za investicije što bi osiguralo bolje šanse za sve građane BiH u okviru EU integracija.”
Kaže da su na dvodnevnom zasjedanju PIC-a razgovarali o Daytonu danas i u budućnosti. “Jednoglasno je, nakon 30 godina moramo se više okrenuti domaćim dužnosnicima koji će sami donositi odluke i potrebna nam je neometana tranzicija s Daytona na europske integracije. Ta tranzicija ne treba dozvoliti postojanje bilo kakvog vakuma”, poručio je.
Na pitanje o situaciji s BHRT-om te da li će on intervenirati, odgovorio je: “Voljeli bismo da su neki drugi dijelovi u proračun uključeni i da se ispoštuje financiranje BHRT-a. To je dio javnog informiranja na nivou države BiH. Mi očekujemo da će se to promijeniti i da nećemo dugo čekati da vidimo prijedlog proračuna za 2026. godinu. Međunarodna zajednica će u okviru svojih odgovornosti sagledati situaciju i mogu reći da sam vrlo optimističan da će do toga doći s nivoa parlamenta.”
Komentirao je i sastanak s američkim dužnosnikom Mark Flemingom te upotrebi bonskih ovlasti, Schmidt kaže da osnova Aneksa 10 ostaje i dalje jasna.
“Budućnost BiH je na internom planu, a ne da svaki dan to radi visoki predstavnik. Smatram da se slažemo u širokim diplomatskim krugovima – da držimo opcije otvorenim. Dobio sam popriličnu podršku što se tiče buduće suradnje i budućnosti BiH. EU će obaviti svoj dio. Ne govorim o intervencionizmu. Oni koji su kao ja iskusni europski političari, koji su bili i članovi rukovodstva EU, su bili pomalo začuđeni zbog toga koliki zahtjevi iz europskog pravnog naslijeđa će biti postavljeni pred BiH. Zahtjevi su vrlo, vrlo visoki. Ako pogledate Zakon o VSTV-u koji je urađen prije 20 godina od strane visokog predstavnika i Zakon o sudovima. Rekao bih da međunarodni odnosi uključuju suradnju, određene zahtjeve koje treba ispuniti i ja ću ostati dio međunarodne zajednice.”
On je kazao da što se tiče državne imovine i to treba biti riješeno kako bi se BiH otvorilo investicijama i na međunarodnom planu. “Svako tko putuje ovom zemljom može doći u situaciju da razgovara s gradonačelnikom ili načelnikom neke općine i potrebno je 10 minuta da se vidi koliko tko pitanje blokira razvoj BiH. Budući da želimo otvoriti BiH i za investicije, naravno da smo razgovarali i o pitanju državne imovine. Sljedeći put ćemo sjesti i vidjeti da državna imovina ne bude pitanje koje zabrinjava već da bude prilika za investicije. Načelnici neće biti ostavljeni sami i možete očekivati i pomoć parlamentarnih struktura dok se ne nađe konačno rješenje.”
